Franjo Šeper: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Infookvir biskupkardinal
| ime_biskupaime_kardinala = Franjo Šeper
| slika = Franjo_Šeper.jpg
| Grb = Franjo Šeper.jpeg
Redak 7:
| datum_smrti = [[30. prosinca]] [[1981.]]
| mjesto_smrti = [[Rim]]
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| zaređen_za_svećenika = [[26. listopada]] [[1930.]]
| titulasvećenik = [[26. listopada]] [[1930.]]
| službabiskup = [[Zagrebačka21. nadbiskupija|zagrebačkikolovoza]] [[nadbiskup]] i [[kardinal1954.]]
| nadbiskup = [[21. rujna]] [[1954.]]
| kardinal = [[22. veljače]] [[1965.]]
| titula = Nadbiskup zagrebački
| služba = [[kardinal]] [[prezbiter]]
| prethodne službe =
| počasti_u_njegovo_ime =
| grbgeslo = [[Datoteka:Coat of arms of Franjo= ''Veritatem facientes in Šeper.svg|250px]]caritate''
| grb = [[Datoteka:Coat of arms of Franjo Šeper.svg|80px]]
}}
 
'''Franjo Šeper''' ([[Osijek]], [[2. listopada]] [[1905.]] - [[Rim]], [[30. prosinca]] [[1981.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[nadbiskup]] i [[kardinal]].
 
== Životopis ==
 
Teologiju je studirao u [[Zagreb]]u i [[Rim]]u. Kao pitomac Papinskog zavoda [[Germanicum et Hungaricum]] doktorirao je na [[Gregoriana|Gregoriani]]. Od 1941. do 1945. bio je rektor [[Bogoslovni fakultet u Zagrebu|Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu]], od 1954. zagrebački nadbiskup koadjutor, a od 1960. [[nadbiskup]] . Kao nadbiskup pokrenuo je Pastoralni tjedan za trajnu naobrazbu svećenika, osnovao katoličku novinsku kuću Glas koncila (1964) i Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije Kršćanska sadašnjost (1968). [[Kardinal]] Franjo Šeper sudjelovao je na [[Drugi vatikanski sabor|Drugom vatikanskom koncilu]]. Papa [[Pavao VI.]] imenovao ga je [[1965.]] godine kardinalom, a bio je i predsjednik međunarodne teološke komisije, pročelnik rimskog zbora za nauk vjere (1968.-1981.), te član brojnih vatikanskih vijeća i komisija. Istaknuo se u koncilskim pripremnim komisijama i na samom koncilu; promicao dijalog sa suvremenim društvima, zagovarao ređenje trajnih đakona laika i dr. Na Koncilu je uz izvrsnu klasičnu naobrazbu i poznavanje jezika pokazao teološku odmjerenost. Kongregaciju za nauk vjere reformirao je u ured vrjednovanja važnih teoloških mišljenja, pa je po ocjenama mnogih zaslužan za razvoj postkoncilske teologije i Crkve. Kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere bio je prvi Hrvat u povijesti koji je dosegnuo tako važan crkveni položaj. Pokopan je u zagrebačkoj prvostolnici.