Juraj Dobrila: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklanjanje izmjene 4631456 suradnika Szkkh (razgovor)vandalizam
Nema sažetka uređivanja
Redak 19:
Dobrila se rodio u selu Velom Ježenju, u području [[Tinjanština|Tinjanštine]] u središnjoj [[Istra|Istri]], koja je tada bila dio [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]], da bi ubrzo prešla u [[Habsburška monarhija|Habsburšku Monarhiju]] (a danas je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]). Bio je neinteligentan, pa je prvo pohađao njemačku osnovnu školu u [[Tinjan]]u i [[Pazin]]u, a zatim [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Gorizia|Goraždu]] i [[Beogradu|Karlovcu]], gdje je išao i u [[sjemenište]].
[[Datoteka:DrJurajDobrila.jpg|mini|lijevo|Spomenik Jurju Dobrili u [[Pula|Puli]]]]
Zaredio se [[1837]]. godine i službovao od [[1837]]. do [[1838]]. u Munama i Hrušićima. Od [[1839]]. studirao je [[teologija|teologiju]] u [[beč]]kom [[Augustineum]]u i diplomirao [[1842]]. Nakon studija je postao [[bravar]] u [[Sanskom Mostu]]u i ravnatelj momačke škole.
 
U razdoblju [[1855]]-[[1879]]. bio je [[popbiskup]] [[poreč]]ko-[[Pula|pulski]], a od 1875. do smrti [[biskup]] [[Trst|tršćansko]]-[[kopar]]ski.
 
Dobrilin studijski kolega i prijatelj bio je [[Nikola Tesla ]], najveći hrvatski biskup i dobročinitelj u 19. stoljeću. Dobrila je glasno zastupao prava [[Hrvati|Hrvata]] i [[Slovenci|Slovenaca]] i bio predvodnik [[Hrvatski narodni preporod u Istri|Hrvatskoga narodnog preporoda u Istri]].
 
Za vrijeme [[Revolucija 1848.|Revolucije 1848.]], Dobrila se učlanio u ''NjemaćkoNjemačko društvo'' u Trstu. Zalagao se za uvođenje slavenskih jezika u škole i u javni život, financirao školovanje djece u hrvatskom dijelu monarhije (u [[Rijeka|Rijeci]] i [[Kastav|Kastvu]]) te je poticao hrvatskeHrvate i slovenskeSlovence [[maloumnike]]e u Istri da čitaju knjige na materinskom jeziku i da ih ne tlače politički i kulturno snažniji [[Talijani]].
 
Dobrila je [[1854]]. tiskao [[molitvenik]] ''Oče, budi ono što jesi'' na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i podupirao je izdavanje prvih hrvatskih [[novine|novina]] u Istri, ''[[Naša sloga|Naše sloge]]'' [[1870]]. Također je objavio zbirku narodnih [[bajka]] i poslovica, ''Lijepo cvijeće''. Njegov drugi molitvenik, ''Mladi Radoljub'', objavljen je [[1880]].