Andrija Mohorovičić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Andrija Mohorovičić |
nadopunio Andrija Mohorovičić |
||
Redak 38:
== Znanstveni rad ==
[[datoteka:Andrija Mohorovicic Volosko 0510 1.jpg|mini|desno|300px|Bista Andrije Mohorovičića uz njegovu rodnu kuću u [[Volosko]]m.]]
[[datoteka:Slice earth.svg|mini|desno|300px|Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: [[Mohorovičićev diskontinuitet]] - B: [[Gutenbergov diskontinuitet]] - C: [[Lehmannov diskontinuitet]].]]
[[datoteka:Mohomap.png|mini|desno|300px|Karta svijeta koja pokazuje dubinu [[Mohorovičićev diskontinuitet|Mohorovičićevog diskontinuiteta]].]]
Za početak znanstvenog rada Andrije Mohorovičića odlučujući je bio rad na Nautičkoj školi u Bakru. Tu prvi put dolazi u neposredan dodir s [[meteorologija|meteorologijom]], koju je predavao učenicima Nautičke škole, a što ga je toliko zaokupilo da je [[1887.]] u Bakru osnovao [[meteorološka postaja|meteorološku postaju]]. Za određivanje gibanja oblaka konstruirao je [[1889.]] [[nefoskop]]. U svijetu je tada postojalo nekoliko vrsta nefoskopa, ali se originalnost Mohorovičićeve izvedbe ogledala u činjenici da je njegov [[mjerni instrument]] uz manje troškove izvedbe omogućavao točnost [[mjerenje|mjerenja]] veću nego ostali ondašnji instrumenti. <ref> Marijana Marinović: '''Bakarska nautika – od sedmogodišnje srednje škole do pomorske akademije''', [http://hrcak.srce.hr/82522], Agencija za odgoj i obrazovanje, Rijeka, www.hrcak.srce.hr/82522, 2015.</ref>
Line 44 ⟶ 48:
Početkom travnja [[1893.]] Mohorovičić je uredio mrežu postaja za praćenje nevremena s [[Grmljavina|grmljavinom]], a [[1899.]] osnovao je u kotaru [[Jaska]] postaje za obranu od [[Tuča|tuče]]. Početkom [[1899.]] izradio je projekt za istraživanje i iskorištavanje [[bura|bure]] u području našeg krša, jer kako kaže "... od kolike bi to blagodati bilo za naše pusto primorje".
Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] Mohorovičićev znanstveni interes okreće se isključivo problemima [[seizmologija|seizmologije]]. Analizom [[
Opća je odlika Andrije Mohorovičića kritičnost u radu. Volio je spajati opažanja s teorijom, ali nikada nije teoriju pretpostavljao motrenju. Iz njegovih izvještaja vidljiva je težnja da uradi i više, u čemu ga je sprečavao nedostatak materijalnih sredstava. Njegove misli i ideje bile su vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo poslije (djelovanje potresa na zgrade, iskorištavanje energije [[vjetar|vjetra]], modeli Zemlje, [[potres]]i s dubokim žarištem, obrana od [[tuča|tuče]] i tako dalje).
=== Meteorologija ===
Mohorovičićev rad na području meteorologije obuhvaća istraživanje [[Bura|bure]] na području [[krš]]a i gibanja [[oblak]]a; konstruirao je [[nefoskop]] za određivanje smjera i brzine oblaka te vertikalnih gibanja zraka. Dva rada, ''Tornado kod Novske'' (31. svibnja 1892.) i ''Vijor kod Čazme'' (20. kolovoza 1898.), u kojima je potanko istražio pojave jakog nevremena, pobudila su zanimanje i u znanstvenim krugovima Europe jer su bila prvi [[Sinoptička meteorologija|sinoptički prikaz]] razorna djelovanja [[vjetar|vjetra]], koji je kod [[Novska|Novske]] podignuo uvis [[Željeznička vozila|željeznički vagon]] od 13 tona i nosio ga tridesetak [[metar]]a. Mohorovičić je procijenio da je na tom području [[ciklona]]lno kruženje vjetra dostiglo [[brzina|brzine]] između 46 [[Metar u sekundi|m/s]] i 158 m/s (od 166 do 569 [[Kilometar na sat|km/h]]). Istraživao je i [[klima|klimu]] [[Zagreb]]a na osnovi podataka o [[oborina]]ma, a proučavao je i [[Stopa opadanja temperature u troposferi|smanjenje temperature zraka s porastom visine]].
=== Seizmologija ===
Godine 1892. Mohorovičić je prvi u nas uveo službu točnoga vremena, najprije na temelju opažanja prolaza [[zvijezda]] [[meridijan]]om, a od 1913. na temelju primanja radiosignala iz [[Pariz]]a. Osnovni poticaj za proučavanje potresa Mohorovičić je našao u katastrofalnom [[potres]]u koji je zahvatio Zagreb 9. rujna 1880., a već 1901. postavio je u Zagrebu seizmološku postaju, koja je 1908. i 1909. nabavila dva nova, tada najmodernija [[seizmograf]]a, koja su 28. prosinca 1908. zabilježila i katastrofalan potres što je zahvatio talijanske gradove [[Messina|Messinu]] i Reggio. Mohorovičić je netom zatim objavio pionirski i vizionarski rad ''Djelovanje potresa na zgrade'', u kojem upozorava na nužnost pridržavanja posebnih propisa pri gradnji zgrada u potresnom području.
==== Mohorovičićeve epicentrale ====
Na osnovi detaljnoga proučavanja podataka o više [[potres]]a, Mohorovičić je značajno pridonio određivanju [[Epicentar|epicentra]] potresa, pa se krivulje [[Hiperbola (krivulja)|hiperbole]] koje se koriste u tom postupku nazivaju Mohorovičićeve epicentrale. Mnogo je radio i na usavršavanju seizmografa pa je već 1917. izradio prijedlog za konstrukciju novoga seizmografa za bilježenje horizontalnih gibanja tla, ali koji se zbog nedostatka novčanih sredstava nažalost nikada nije ostvario.
==== Mohorovičićev diskontinuitet ====
{{Glavni|Mohorovičićev diskontinuitet}}
Najveći doprinos znanosti Mohorovičić je ostvario otkrićem diskontinuiteta u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]]. Vrlo temeljitim proučavanjem [[Pokuplje|pokupskoga]] potresa od 8. listopada 1909., 39 [[kilometar]]a jugoistočno od Zagreba, Mohorovičić je utvrdio da se na određenoj dubini Zemlje skokovito mijenja brzina širenja potresnoga vala, što je pripisao promjenama u sastavu Zemljine kore na dubini od 54 kilometra, na mjestu mjerenja u [[Pokupsko]]m.
==Izvori==
| |||