Miroslav Krleža: razlika između inačica

Nakon proglašenja NDH Krleža se našao u [[Zagreb]]u. [[Luigi Salvini]], tadašnji kulturni ataše talijanskog veleposlanstva u Zagrebu<ref>[[Stanko Lasić]], knjiga treća, 150-151.</ref> mu je bio ponudio propusnicu za [[Italija|Italiju]], no on to odbija kao što odbija i odlazak u partizane jer mu je svejedno, kao što je Krleža govorio, hoće li ga „Dido ([[Eugen Dido Kvaternik]])<ref>Lasić, knjiga treća, 28 i 31.</ref> ili Đido ([[Milovan Đilas]])<ref>Lasić, knjiga treća, 28 i 32.</ref> ubiti“. Ubrzo se pokazalo da mu od vlasti NDH nije prijetila nikakva opasnost bez obzira što je Krleža u cijelom predratnom razdoblju nastupao s izrazito ljevičarskih pozicija. Vlasti NDH u cilju svenarodne pomirbe nudile su Krleži razne funkcije, no on ih je sve bio odbio. Poglavnik [[Ante Pavelić]] mu je 23. rujna 1943. godine ponudio mjesto intendanta [[HNK]], nakon toga je odbio mjesto profesora hrvatske književnosti na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] te upraviteljstvo u [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica|Sveučilišnoj knjižnici]].<ref>Lasić, knjiga treća, str. 42.</ref> Krleža odbija suradnju kad ga izričito na to poziva [[Mile Starčević]], ministar nastave i bogoštovlja.<ref name="i43">Lasić, knjiga treća, 43.</ref> Mile Budak koji se nekoliko puta našao osobno s Krležom i tijekom cijelog rata imao prema njemu više nego zaštitnički stav ponudio mu je uređivanje časopisa Hrvatska da ga uređuje u neutralnom duhu<ref name="i43" /> u neutralnoj [[Švicarska|Švicarskoj]]. Krleža je i tito bio odbio. Krleža se sklonio nekoliko puta za vrijeme rata kod liječnika [[Đuro Vranešić|Đure Vranešića]]<ref name="i45">Lasić, knjiga treća, str. 95.</ref> koji je mučki ubijen u čistkama novog komunističkog režima i kojega ni Krleža nije uspio spasiti.<ref name="i46">Lasić, knjiga treća, str. 45</ref> Titovom posredniku i kiparu [[Antun Augustinčić|Antunu Augustinčiću]] Krleža je poručio da ostaje na partijskoj liniji a prijeratno prijateljstvo s [[Josip Broz Tito|Titom]] poslije rata doslovno mu je spasilo život.<ref name="i46" /> Krleža je pisao i za vrijeme rata i svoje je dnevničke zapise koncipirao za dramu "Aretej".