Demokracija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 78:
Kako se obično koristi, riječ ''demokracija'' često znači isto što i ''liberalna demokracija''. Dok je sama demokracija sustav vladavine koji definiraju i legitimiraju izbori, liberalna demokracija može uključivati [[ustavni liberalizam]], gdje se određena kulturno subjektivna [[građanska prava|prava pojedinaca]] štite od pukog glasa većine; s druge strane, u [[neliberalna demokracija|neliberalnim demokracijama]] takva ograničenja ne postoje. Ovo su neke osobine mnogih liberalnih demokracija:
*[[Ustav]] koji ograničava moć vlade i štiti mnoga građanska prava
*[[Opće pravo glasa]], koje svim [[građanin|građanima]] jamči pravo glasa bez obzira na rasu, spol ili imovinsko stanje ako se ispuni minimalni prag starosti
*[[Sloboda govora]]
*[[Sloboda tiska]] i pristup nedržavnim izvorima informacija
Redak 90:
*Sustav međusobnog nadzora među granama vlasti
Ova definicija obično ima neke ograde. Odluke koje se donose putem izbora ne donose svi građani nego samo oni koji žele sudjelovati glasovanjem. U mnogim zemljama svijeta potrebno se prijaviti i unjeti u popis birača, a glasovanje ili ne glasovanje ne donosi nikakvu osobnu korist niti kaznu. U nekim zemljama svijeta glasovanje je obvezatno (npr Australija, Argentina, Belgija, i još 19 drugih zemalja) gdje se na ne izlaženje bez valjane isprike plaća novčana kazna. U mnogim zemljama gdje ne neobezatno glasovanje najveći problem je dovesti briače do glasačke kutije, i postoje mnoge manipulacije s tim da se na izborima ne pojave glasači ili da se manipulira s glasačkim listama. U mnogim zemljama svijeta koje imaju neobezatno glasovanje moguće je imati važeće izbore ako glasuje manje od 50% biračkog tijela. S neobezatnim glasovanjem moguće manipulirati s glasačkim tijelom, no isto tako može dovesti to toga ne vlade koje nisu popularne u narodu budu izabrane od malog dijela biračkog tijela. Primjerice ako je na izbore izišlo 50% biračkog tijela, a za valjane izbore je potrebno ostvarit 50%+1 od svih važećih glasova u nekim izborima, tada je moguće da neka vlada bude izabrana s manje od 25% od cijelokupnog biračkog tijela. Ne izlazak na izbore ne znači da oni koji nisu glasovali da podržavaju vladu koja je tako izabrana.
Ova definicija obično ima neke ograde. Odluke koje se donose putem izbora ne donose svi građani nego samo oni koji žele sudjelovati glasovanjem. Osim toga, pravo glasa obično nemaju svi građani. Većina demokratskih zemalja daje pravo glasa onima koji su stariji od određene dobi, obično iznad 18. godine. Neke zemlje imaju i druge kategorije ljudi koji ne smiju glasovati (npr. zatvorenici ili bivši zatvorenici). ▼
▲
Ponekad je sustav vlasti liberalna demokracija, ali formalno se zove drugačije: na primjer, [[Kanada]] je [[kraljevstvo]], ali zapravo zemljom vlada demokratski izabran [[parlament]].
| |||