Inačica od 10. prosinca 2015. u 11:35 uredi Maestro Ivanković (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 31.687 edits manja dorada ← Starija izmjena		Inačica od 10. prosinca 2015. u 16:25 uredi ukloni ovu izmjenu Maestro Ivanković (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 31.687 edits →‎Glazbeni teoretičari: ispravak wikipoveznice Novija izmjena →
Redak 15: Temelje zapadnoeuropskoj teoriji glazbe postavili su [[Stara Grčka\|starogrčki]] filozofi i teoretičari. U [[6. stoljeće pr. Kr.\|6. stoljeću pr. Kr.]] [[Pitagora]] i njegovi učenici, tzv. kanonici, glazbu su promatrali spekulativno: povezujući ju s [[Matematika\|matematikom]], [[broj]]evima su prikazivali [[Akustika\|akustičke]] odnose između [[ton]]ova. Nasuprot kanonicima, harmonici su svoja zapažanja izvodili iz glazbene prakse: njihov je glavni predstavnik [[Aristoksen iz Tarenta\|Aristoksen]], vjerni [[Aristotel]]ov učenik. U svojim filozofskim djelima [[Platon]] je naglašavao veliko [[Etika\|etičko]] značenje glazbe, a [[Klaudije Ptolemej]] u nasljeđe nam je ostavio jedan od najboljih [[traktat]]a o starogrčkim [[Glazbena ljestvica\|ljestvicama]]. Glazbeno znanje i spoznaje starogrčkih filozofa i glazbenih teoretičara prihvatili su i u doba ranoga [[Srednji vijek\|srednjega vijeka]] svojim djelovanjem dalje razvijali [[Sveti Augustin\|Augustin Aurelije]], [[Boecije]] (''De institutione musica''), [[Kasiodor]] (''De Artibus ac Disciplinis Liberalium Litterarum: De musica'') te [[~~Sveti~~ Izidor Seviljski~~\|Izidor iz Sevilje~~]] koji je svojim zapažanjima o [[Liturgijska glazba\|liturgijskoj glazbi]], objavljenima u teološkim raspravama ''De ecclesiasticis officiis'' i ''Regula monachorum'', značajno utjecao na cjelokupnu europsku srednjovjekovnu glazbenu teoriju. == Literatura ==

Teorija glazbe: razlika između inačica