Prave pčele: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.136.38.188 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović |
|||
Redak 43:
* '''[[Kavkaska pčela]]''' ''(Apis mellifica var. caucasica)'', porijeklom je iz Gruzijskog gorja, vanjštinom pomalo sliči na kranjsku pčelu. Ima duže rilce i marljivi je radnik na svim pčelinjim pašama, odlično se brani od uljeza ali je sklona zalijetanju u tuđe košnice - grabeži. Sporo se razvija u proljeće. Razlikuju se dvije vrste: siva i žuta. Posjeduje slab rojevni nagon, brzo se prilagođava novim pašama. Ima veliku sposobnost prikupljanja propolisa.
* '''[[Tamna europska pčela]]''' ''(Apis mellifica var. mellifica L.)'' najviše se uzgaja u Njemačkoj. Krupne je građe sa zatupljenim zatkom, kratkog [[jezik]]a i tamnosive gotovo crne boje. Otporna je na duge i hladne zime pa se održala još u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj]] [[amerika|Americi]] kao i [[Sibir]]u. Tijekom sezone se razvija u zajednice srednje snage, razvoj zajednice traje dugo u jesen pa zimuje u jakim, brojnim zajednicama. Prinosi [[propolis]]a su umjereni, otporna je na bolesti a med unosi slabije od Talijanske i sive Kranjske pčele.
'''''[[Melipona anthidioides]]''''', česta u [[Brazil]]u, je malena tropska pčela koja nema [[žalac]]. Obično grade gnijezda u šupljem drveću. U gnijezdu takve zajednice nalazi se samo jedna matica - ženka. Saće grade vodoravno, a stanice saća u kojima se razvijaju ličinke radilice napune peludom i [[med]]om u koje zatim matica nosi jajašca. Nakon što matica u njih snese jajašca takve stanice saća [[zatvor]]e poklopčićem od voska. Izvan takvog plodišnog prostora, radilice prave spremišta za med nepravilnog bačvastog oblika.
Line 52 ⟶ 51:
'''*[[Afrikanizirana pčela]]''' <!-- nedostaje latinsko ime --> je pčela nastala u sklopu projekta [[Brazil|Brazilske]] vlade kako bi se dobila medonosna pčela sposobna da i u tropskoj klimi uspješno oprašuje [[Flora (biljke)|floru]] te da pritom sakupi što veće količine [[med]]a.
[[Solitarne pčele]] ili pčele samice za razliku od [[medonosna pčela|medonosnih pčela]] ne prikupljaju veće količine [[med]]a u svoje nastambe. One žive usamljenički život tako da svaka ženka radi svoje gnijezdo u tlu ili u nekom pogodnom mjestu u kojem gradi zemljane komore za polaganje [[jaja]] i odgajanje larvi. Zbog nedostatka zaliha hrane izlaze i lete na nižim [[temperatura]]ma od [[medonosna pčela|medonosne
▲[[Solitarne pčele]] ili pčele samice za razliku od [[medonosna pčela|medonosnih pčela]] ne prikupljaju veće količine [[med]]a u svoje nastambe. One žive usamljenički život tako da svaka ženka radi svoje gnijezdo u tlu ili u nekom pogodnom mjestu u kojem gradi zemljane komore za polaganje [[jaja]] i odgajanje larvi. Zbog nedostatka zaliha hrane izlaze i lete na nižim [[temperatura]]ma od [[medonosna pčela|medonosne pčele]].
[[Image:Cro-bee.jpg|thumb|250px| ]]''Pčele'' su najbrojniji oprašivači [[cvijet|cvjetova]] na zemlji. Pretpostavlja se da trećina ljudske hrane ovisi o njihovu oprašivanju. To je jedini kukac - životinja koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi. Pčelama je med zaliha za duge zimske mjesece. Kod jakih dobro razvijenih [[zajednica]] nalazi se ukupno 50 000 - 80 000 pčela što ovisi o košnici, a obavljaju svoje zadatke ovisno o starosti. Mlade pčele do 21 dana života uglavnom se brinu oko izgradnje saća, čišćenja [[košnica]], hranjenja [[Ličinka|ličinki]] iz kojih će se razviti novi naraštaji pčelinje zajednice u kojoj žive.
Line 90 ⟶ 65:
-->
Rojenje je dijeljenje jedne u dvije nove i međusobno potpuno neovisne zajednice. Kako bi pčele pokrenule u rojenje potrebni su neki od preduvjeta kao što su: pogodna [[temperatura]] i medenje medonosnog bilja.
|