Dualizam (fizika): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Removing Link FA template (handled by wikidata) |
Nadopunio Dualizam (fizika) |
||
Redak 1:
[[datoteka:Electron diffraction Laue-zone tilt-series.gif|mini|desno|250px| [[Ogib]] ili difrakcija [[elektron]]a je pokazala da se elektroni ponašaju i kao [[čestica|čestice]] i kao [[val]]ovi (dualizam).]]
[[datoteka:Photoelectric effect.svg|mini|desno|250px|[[Fotoelektrični učinak]] pokazuje isto [[dualizam]]: ulazni [[foton]]i dolaze s lijeve strane i udaraju [[metal]]nu ploču (na dnu), izbijaju [[elektron]]e, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu.]]
'''Dualizam''' (novolatinski ''dualismus'', prema [[Latinski jezik|latinskom]] ''dualis'': dvojan, dvostruk), u [[fizika|fizici]], je fizikalno svojstvo [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] ([[foton]]) i [[Elementarna čestica|osnovnih čestica tvari]] da pokazuju i [[val]]na i čestična svojstva, ovisno o okolnostima. Kada se elektromagnetsko zračenje širi prostorom, javljaju se [[ogib]] ([[difrakcija]]) i [[Interferencija valova|interferencija]], što je dokaz da ima valna svojstva. Kada elektromagnetsko zračenje međudjeluje s [[elektron]]ima iz tvari pri [[Fotoelektrični učinak|fotoelektričnom učinku]], ono se ponaša poput roja sićušnih nedjeljivih čestica, grudica [[energija|energije]] koje se zovu [[foton]]i. Dakle, u jednim okolnostima (međudjelovanje s elektronima u [[metal]]u) elektromagnetsko zračenje ponaša se kao roj čestica, a u drugim okolnostima (širenje prostorom) kao val. [[Louis de Broglie]] iznio je 1923. [[Hipoteza|hipotezu]] da se analogno tomu ponašaju i čestice tvari, kao na primjer elektroni. Snop elektrona pri međudjelovanju s tvari na koju nalijeće ponaša se kao roj čestica, ali kada se taj snop širi [[prostor]]om, on pokazuje valna svojstva. Poslije je [[pokus]]ima dokazano da se za snop elektrona dobivaju pojave ogiba i interferencije, to jest da pri širenju zaista pokazuje valna svojstva. Zato se u [[kvantna fizika|kvantnoj fizici]] česticama pridružuju [[matematika|matematičke]] [[Funkcija (matematika)|funkcije]] (valne funkcije), koje su rješenja određene valne jednadžbe ([[Schrödingerova jednadžba]]). <ref> '''dualizam''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16392] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
[[Louis de Broglie]] je u svojoj [[doktor]]skoj tezi iz [[1924.]] uveo hipotezu o [[elektron]]skim [[val]]ovima, odnosno pretpostavio da elektronima u pokretu treba pridružiti i valna svojstva. Prije njega, zahvaljujući [[Einstein]]ovom objašnjenju [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnog učinka]] i [[Max Planck|Planckovom]] objašnjenju [[Zračenje|zračenja]] [[Crno tijelo|apsolutno crnog tijela]], ukazala se nužnost da se zrakama svijetlosti ([[elektromagnetsko zračenje]]) pridruže i čestična svojstva. De Broglie je stoga postavio obrnuto pitanje: ''"Ako svijetlost osim valnih posjeduje i čestična svojstva, da li onda česticama supstancije, kao što su, na primjer, elektroni, treba također, osim čestičnih, pridružiti i valna svojstva?"''
Ovu njegovu pretpostavku o valnim svojstvima čestica znanstvena je javnost u prvi mah primila sa nevjericom, pa čak i sa podsmjehom. Međutim, njegovu teoriju su potvrdili [[Lester Germer]] i [[Clinton Joseph Davisson]] [[1927.]] u [[pokus]]u kojim je dokazana [[ogib]] ili [[difrakcija]] elektrona na [[kristali]]ma. Difrakcijska slika je bila dokaz valne prirode elektrona. Za rad na valnoj mehanici i za otkriće valne prirode elektrona dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1929.]] Jedna od primjena njegovog otkrića je [[elektronski mikroskop]], koji je imao mnogo veću [[rezolucija|rezoluciju]] od optičkih [[mikroskop]]a jer je valna dužina elektrona mnogo kraća od valne dužine svijetlosti. De Broglieova hipoteza postala je tako jedan od osnovnih postulata nove valne ili [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]], ali također uvela u fiziku i problem takozvanog valno-čestičnog dualizma. Kao prikaz ove pojave danas se najčešće navodi pokus ogiba elektrona na dvostrukom prorezu.
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Kvantna mehanika]]
| |||