Matija Vlačić Ilirik: razlika između inačica

'''Matija Vlačić Ilirik''' (Matthias Flacius Illyricus) ([[Labin]], [[3. ožujka]] [[1520]]. - [[Frankfurt na Majni]], [[11. ožujka]], [[1575]].), hrvatski [[protestantizam|protestantski]] [[Teologija|teolog]], [[crkvena povijest|crkveni povjesničar]], [[filozofija|filozof]] i [[filologija|filolog]].▼

Školovao se u [[Venecija|Veneciji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], a [[1544]]. godina na [[Wittenberg|Wittenberškom]] protestatnskom sveučilištu postaje magistar slobodnih umijeća, te vanredni profesor [[hebrejski|hebrejskog]] jezika. Već tada je bliski suradnik [[Martin Luther|Luthera]] i [[Philipp Melanchton|Melanchthona]], a od [[1549]]. godine otvoreno istupa kao idejni pokretač borbe protiv [[papa|pape]], cara te pomirljive struje Melanchthona i njegovih pristaša, zbog čega je često proganjan, a sam Melanchthon nazvao ga je "[[Iliri|ilirskom]] zmijom". Napisao je i objavio oko 200 radova. Glavni je organizator i jedan od urednika monumentalne ''Crkvene povijesti'' (''Ecclesiastica historia'', [[Basel]], 1559–1574), poznate i pod naslovom "''[[Magdeburške centurije]]''" ''(Centuriae Magdeburgenses)''. U tom djelu daje se kritička povijest [[kršćanstvo|kršćanstva]], s elementima opće povijesti, do uključivo 13. st. u 12 svezaka, te označava [[Papa|papu]] kao [[antikrist]]a. ▼

Najzrelije i najopsežnije mu je djelo "''[[Ključ Svetog Pisma]]''" (''Clavis scripturae sacrae'', [[Strasbourg]], 1567), u kojem se potvrdio kao tvorac [[protestantska hermeneutika|protestantske hermeneutike]] i [[hermeneutika|hermeneutike]] uopće. To je zapravo [[Enciklopedija|enciklopedijski]] rječnik [[Hebrejski jezik|hebreizama]], koji je postao temeljnim djelom protestantskog tumačenja [[Biblija|Biblije]], i u kojem je ustvrdio da je "povijest temelj poučavanja" ''(historia est fundamentum doctrinae)''.▼

Također izdaje ''Katalog svjedoka istine, koji su se do našeg doba suprotstavili papi'' (''Catalogus testium veritatis, qui ante nostram aetatem reclamarunt Papae'', Basel, 1556). U tom djelu dokazuje da je reformacijske prigovore rimskoj crkvi već davno iznijelo oko 400 istaknutih kršćanskih pisaca, od [[Grgur I.|Grgura I.]] do [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]], te ponovno izvodi zaključak "da je papa antikrist". ▼

"''U Katalogu je Vlačić puno pažnje posvetio valdenzima, jer je u nauku Petra Valdesa i njegovih sljedbenika otkrio temeljne obrise kasnijih Lutherovih teza. Valdenzi su učili da je Sveto pismo jedini autoritet za vjerovanje i življenje, ono sadrži sve što je potrebno za vjeru i spasenje. Utemeljeni na Svetomu pismu, valdenzi su nauèavali samo sakramente krštenja i Gospodnje veèere, osporavali su Čistilište, papin primat, molitve svecima. Nauèavali su da je Krist jedini posrednik izmeðu Boga i ljudi, rimokatoličku su crkvu uspoređivali s poganskim Babilonom, a papu s Antikristom. Vjerovali su da je svakome dopušteno propovijedati Božju riječ.''" [http://www.bogoslovni-institut.hr/povijest_crkve/vlacic/vlacic.html]▼

U Labinu se svakih pet godina održava međunarodni znanstveni skup o Matiji Vlačiću Iliriku. Od 17. do 19. rujna 2015. godine održan je 4. simpozij organiziran u suradnji s Leibniz institutom za europsku povijest iz Mainza. [http://www.hsozkult.de/conferencereport/id/tagungsberichte-6258?language=en]▼

* [[Magdeburške centurije]]▼

* [[Ključ svetoga pisma]]▼

{{GLAVNIRASPORED:Vlačić, Matija Ilirik}}▼