Vukovarska rezolucija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sređivanje izvora
m srez->kotar
Redak 1:
{{izvor}}
{{točnost}}
'''Vukovarska rezolucija''' je bio dokument kojim su Srbi iz [[Vukovar]]a i okolice krajem 1939. godine od centralne [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenske]] vlasti tražili izuzeće vukovarskog srezakotara iz [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], odnosno njegovo priključenje [[Dunavska banovina|Dunavskoj]] ili budućoj Srpskoj banovini<ref name="srpskiglas">[http://www.27mart.com/arch/60/Save0380.jpg Srpski Glas #1, str. 7, objavljeno 16. studenog 1939. godine], pristupljeno 7. prosinca 2015. godine</ref>.
 
== Političke okolnosti ==
[[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazumom Cvetković-Maček]], od [[Savska banovina|Savske]] i [[Primorska banovina|Primorske banovine]], kao i dijelova [[Dunavska banovina|Dunavske]], [[Vrbaska banovina|Vrbaske]], [[Drinska banovina|Drinske]] i [[Zetska banovina|Zetske banovine]] stvorena je [[Banovina Hrvatska]], te su u nju ušla mnoga područja (srezovikotari) gdje Hrvati nisu imali etničku većinu (odnosno, gdje su Srbi bili većina)<ref name="corovic">[http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_25.html Vladimir Ćorović: Istorija srpskog naroda], pristupljeno 7. prosinca 2015. godine</ref>. To je izazvalo negodovanje dijela srpskog naroda, jer stvaranjem Banovine Hrvatske, nije riješeno tzv. srpsko pitanje. Zbog toga, kao i otvorenog antisrpskog raspoloženja režima u banovini, uslijedili su brojni protesti<ref name="poglediprekodunava">[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:465995-Pogledi-preko-Dunava Nikola Žutić: Pogledi preko Dunava, objavljeno 28. studenog 2013. godine], pristupljeno 7. prosinca 2015. godine</ref>.
 
Iako je [[Vukovar|vukovarski]] srezkotar inicijalno i bio u Savskoj banovini, mnogi Srbi ovog kraja osjećali su se ugroženim od nove antisrpske i antijugoslovenske vlasti<ref name="granicepodvelomtajne">[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:466152-Granice-pod-velom-tajne Nikola Žutić: Granice pod velom tajne, objavljeno 29. studenog 2013. godine], pristupljeno 7. prosinca 2015. godine</ref>. Iz tog razloga su 1940. godine, predstavnici Srba iz vukovarskog srezakotara plebiscitarno zahtjevali ''"da se vukovarski srezkotar odvoji od Banovine Hrvatske i pripoji Dunavskoj banovini, u cilju opstanka većinskih Srba, ali i Hrvata Jugoslavena"''<ref name="poglediprekodunava"></ref>.
 
== Povijesni, zemljopisni i ostali osvrti rezolucije ==
=== Povijesni razlozi ===
Kao glavni argumenti, u rezoluciji su navedeni povijesni razlozi:
''"Vukovar je kroz više godina bio sedište Sremske županije, a takav svakako sastavni deo Srema koji je sa Banatom i Bačkom sačinjavao Srpsku Vojvodinu. To ne može niko pobiti, jer i narodna duša dala tome izraza u pesmi 'Srem, Banat i Bačka, tri srca junačka'. Srpsku većinu u vukovarskom srezukotaru imali smo već nekoliko stoljeća. To se vidi iz raznih podataka; tako jedan savremeni nemački pisac iz prve polovine 18 veka piše: 'Pravoslavni sagradiše 1731. crkvu, te za njenu građu zatražiše od vlastelinstva 50.000 cigala. Bilo im je udovoljeno tim više, što su u spahiluku pravoslavni brojno pretežniji bili, a njihova sekta bila je također i trpljena, te su u Vukovaru već od prije svoju crkvu imali, a i inače je spahijska cigla slabu prođu imala'. Kada na poziv sremsko-karlovačkog mitropolita Vićentija Jovanovića dolaze ruski učitelji da uče srpsku mladež, jedan od tih učitelja ostaje u Sremskim Karlovcima, dok drugi odlaze u Beograd i Vukovar, da tamo osnivaju škole. To što je 1733. godine Timitej Levandovski otišao u Vukovar i osnovao tamo srpsku školu, pokazuje koliko je već u to doba Vukovar bio jak srpski kulturni centar. On to ostaje i dalje kroz istoriju do danas. Tako Vukovar daje prvog srpskog novinara i poliglota Zaharija Stefanovića Orfelina, preteču Dositeja Obradovića. Na 'Dobroj vodi', izletištu Vukovara, gde su se kraj crkvice Sv. Paraskeve redovno skupljali srpski prvaci Srema, nalazio je Branko Radičević nadahnuće za svoje pesme. Svetozar Miletić pri povratku iz Vaca prvo navraća u Vukovar da poseti srpski politički centar Srema. Ovi primeri nisu jedinstveni, njima se po potrebi mogu pridodati još mnogi, dok kulturna i prosvetna srpska društva i danas govore o akciji Srba Vukovara".''<ref name="poglediprekodunava"></ref>
 
=== Zemljopisni i komunikacijski razlozi ===
Što se tiče zemljopisnih razloga za pripojenje Vukovara Dunavskoj banovini, predstavnici Srba vukovarskog srezakotara u svojoj rezoluciji su istakli da ''"Vukovar, ležeći na ograncima Fruške gore i na Dunavu, svakako čini geografsku celinu sa Sremom, a ne sa Slavonijom"''.<ref name="poglediprekodunava"></ref>
 
Komunikacijski razlozi, bili su vidljivi iz činjenica što ''"Vukovar i najveći deo Srema, leži na Dunavu - najvažnijoj evropskoj arteriji koja ga vodi k Novom Sadu"''.<ref name="poglediprekodunava"></ref>
 
=== Ekonomski razlozi ===
Prema potpisnicima rezolucije, Vukovar u gospodarskom pogledu, ''"čineći ekonomsku celinu sa Sremom, apsolutno i jedino gravitira ka Novom Sadu"... "Za regulisanje cena privrednih produkata na vukovarskom tržištu jedino je merodavna novosadska produktna berza. Kupovinu poljoprivrednih sprava seljak srezakotara vukovarskog vrši jedino u Novom Sadu. Sama privredna struktura vukovarskog srezakotara istovetna je sa onom Dunavske banovine."''<ref name="poglediprekodunava"></ref>
 
=== Politički razlozi ===
Kao političke razloge ove rezolucije, potpisnici navode to da je Vukovar politički oduvijek činio cjelinu sa ostatkom Srijema, odnosno tadašnjom Dunavskom banovinom: ''"Ni na jednim izborima Hrvati i njihove političke stranke nisu dobili nikada u ovom srezukotaru izbornu većinu, pa prema tome ni svoga poslanika. U kampanji za sprovođenje političkog preuređenja zemlje, traženo je od strane Hrvata poštovanje istorijskih individualnosti. Ako one budu i ovde poštovane, Vukovar bi mogao da pripadne Vojvodini"''<ref name="poglediprekodunava"></ref>
 
Također, naveli su i to da je prema popisu stanovništva iz 1931. godine u vukovarskom srezukotaru živjelo 51.334 stanovnika, od čega je bilo 26.342 [[Srbi|Srba]], 11.893 [[Hrvati|Hrvata]], a ostatak su činile nacionalne manjine ([[Nijemci]], [[Mađari]], [[Rusi]]/[[Rusini]], [[Česi]], [[Slovaci]], [[Židovi]]...), te time vukovarski srezkotar, kao područje većinski naseljeno Srbima, nema osnove biti dijelom Banovine Hrvatske.<ref name="granicepodvelomtajne"></ref>
 
== Potpisnici ==
Redak 45:
 
== Epilog ==
Autori rezolucije su od kraljevskog namjesništva zahtjevali isključenje vukovarskog srezakotara iz Banovine Hrvatske direktno ili raspisivanjem [[plebiscit]]a<ref name="granicepodvelomtajne"></ref>. Nakon toga su i Srbi iz [[Šid|šidskog]] srezakotara isto zahtjevali od [[Banovina Hrvatska|banovinske]] vlasti, odnosno, uputili su telegram banu [[Ivan Šubašić|Ivanu Šubašiću]] u kojem se pridružuju rezoluciji vukovarskih Srba<ref name="srpskiglas"></ref>. To nikada nije učinjeno, što zbog nezainteresiranosti vlade Cvetković-Maček, što zbog početka [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]].
 
== Izvori ==