Morske mijene: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Morske mijene |
|||
Redak 1:
[[
[[
[[
'''Morske mijene''' su [[period]]ično dizanje ([[plima]]) i spuštanje ([[oseka]]) [[more|morske]] i [[ocean]]ske površine i premještanje [[voda|vodenih]] masa (plimne struje) prouzročeno [[gravitacija|gravitacijskom silom]] kojom [[Mjesec]] i [[Sunce]] djeluju na vodene mase i [[Zemljina rotacija|Zemljinom vrtnjom (rotacijom)]]. <ref> '''morske mijene''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69622] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> One su uz [[morske struje]] i [[valovi|valove]] jedini prirodni pokretači [[voda|vodenih]] površina. Razmak između jedne plime ili jedne oseke je 6 sati, 12 minuta i 30 sekundi. Plima i oseka utječu na stvaranje i kretanje Zemljinih [[Litosferne ploče|tektonskih ploča]] te na [[Život|žive]] [[Organizam|organizme]] na [[Zemlja|Zemlji]].
'''Plima''' ([[Dalmatski jezik|dalmatski]] prema [[Grčki jezik|grč]]. ''πλήμμη'': bujica) je jedna [[faza]] u razvoju morskih mijena za koje se [[Morska razina|morska razina]] podiže. Treba ju razlikovati od najvišega [[vodostaj]]a, takozvane visoke vode. <ref> '''plima''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=48735] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
'''Oseka''' je faza u razvoju morskih mijena, za koje se morska razina spušta. Treba ju razlikovati od najnižega vodostaja, takozvane niske vode. <ref> '''oseka''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=45654] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Visinska je razlika između najvišeg i najnižega vodostaja mora '''raspon morskih mijena'''. U točki na površini Zemlje koja je bliža [[nebesko tijelo|nebeskomu tijelu]] ([[Mjesec]]u ili [[Sunce|Suncu]], ili oboje), [[Gravitacija|gravitacijska je sila]] veća od [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]] koja se javlja zbog [[Zemljina rotacija|Zemljine vrtnje (rotacije)]], pa se [[voda]] uzdiže prema nebeskomu tijelu. Na suprotnoj strani Zemlje, centrifugalna je sila veća od gravitacijske, voda se uzdiže u smjeru suprotnom od nebeskoga tijela i na Zemlji nastaju dva ispupčenja. Zemlja se okreće, ali oba ispupčenja ostaju u smjeru prema nebeskomu tijelu i od njega. Na površini Zemlje tijekom dana se opažaju po dvije visoke i niske vode. One mogu biti različite visine ako se nebesko tijelo ne nalazi u ravnini [[ekvator]]a. Mjesečeve (lunarne) morske mijene su oko 2,2 puta veće od Sunčevih (solarnih) morskih mijena, zbog toga što je gravitacijska sila razmjerna [[masa|masi]] tijela, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti između tijela. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''), a za [[Elongacija|kvadratura]] (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Najveći su rasponi živih mijena: u [[Kanada|Kanadi]] (Fundy Bay) 19,6 [[metar]]a, u [[Engleska|Engleskoj]] ([[Severn]]) 17,8 metara, u [[Francuska|Francuskoj]] ([[Granville]] u [[Donja Normandija|Donjoj Normandiji]]) 16,1 metara. U [[Jadransko more|Jadranskome moru]] ti su rasponi od 0,3 (jug) do 1,1 metar (sjever). <ref> '''more''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41900] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
==Razlozi pojavljivanja plime i oseke==
▲[[Datoteka:Spingtide.jpg|mini| Koncept jake plime i oseke]]
▲[[Datoteka:Neaptide.jpg|mini| Koncept mrtve mijene]]
Plima i oseka pojavljuju se zbog [[gravitacija|gravitacijskih]] sila koje djeluju između Zemlje, Mjeseca i Sunca pri njihovom kretanju kroz svemir. Mjesec sa okreće oko Zemlje, te se između njih javlja privlačna sila koja djeluje na Zemlju, a s obzirom na to da na Zemlji ništa osim goleme vodene mase (71% Zemljine površine prekriveno je vodom) nije dovoljno [[fleksibilnost|fleksibilno]] da ga Mjesec privuče, on privlači vodenu masu na velikim površinama ([[ocean]]i, mora, velika [[jezero|jezera]]), što uzrokuje povlačenje razine mora na obali. Razina mora opada kako utjecaj jača i to zovemo '''osekom'''. Postupno slabljenje tog utjecaja dovodi do dizanja razine mora u prvotno stanje, što se naziva '''plimom'''. Budući da je Mjesec glavni pokretač plime i oseke, do te promjene dolazi dva puta u 24 sata i 50 minuta, odnosno plima i oseka se u jednom danu dvapiut, otprilike svakih 12 sati i 25 minuta.
Line 23 ⟶ 34:
Zbog toga što izmjena oseke i plime uzrokuje kretanje [[fluid|fluida]], tj. vodene mase, a to je kretanje potencijalna [[kinetička energija]], moguće je izvršiti [[konverzija|konverziju]] (pretvaranje) te energije u [[električna energija|električnu energiju]] uz pomoć posebnih [[Elektrane na plimu i oseku|elektrana na plimu i oseku]]. Takvi tipovi elektrana nisu česti jer njihova izrada, održavanje i postizanje isplativosti iziskuju značajna financijska sredstva pa su trenutačno samo visoko razvijene zemlje razvile nekoliko takvih elektrana premda dosta zemalja ima prirodni potencijal za njihovu izgradnju.
==Zanimljivosti==
▲[[Datoteka:Bay of Fundy High Tide.jpg|mini|160px| [[Zaljev Fundy]] za vrijeme plime]]
▲[[Datoteka:Bay of Fundy Low Tide.jpg|mini|160px| [[Zaljev Fundy]] za vrijeme oseke]]
▲[[Datoteka:Crikvenica jugo 11108.jpg|mini|[[Crikvenica]] za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio [[Jadran|jadransku]] obalu 1. prosinca [[2008.]] godine]]
*Najveće morske mijene su na obalama najvećih oceana, ali ne svugdje, već samo u specifičnim područjima.
*Najveća razlika između plime i oseke (16 metara) izmjerena je u [[zaljev Fundy|zaljevu Fundy]] u pokrajini Nova Scotia u [[Kanada|Kanadi]] premda se smatra da je u [[zaljev Ungava|zaljevu Ungava]] u [[Quebec]]u ona još i veća, ali u razdoblju kad se vrše mjerenja taj zaljev je okovan [[led]]om.
| |||