Inačica od 18. studenoga 2015. u 00:27 uredi 93.180.103.57 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 17. prosinca 2015. u 02:14 uredi ukloni ovu izmjenu SpeedyGonsales (razgovor \| doprinosi) IP blok iznimke, Ophoditelji 34.094 edits preciznije Novija izmjena →
Redak 71: }} '''Svetozar Pribićević''' ([[Hrvatska Kostajnica]], [[26. listopada]] [[1875.]] – [[Prag]], [[15. rujna]] [[1936.]]) bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] ipolitičar ~~[[Kraljevina~~jugoslavenske ~~Jugoslavija\|jugoslavenski]] političar~~orijentacije, vodeća politička figura [[Srbi u Hrvatskoj\|hrvatskih Srba]]. Osnivač je [[Jugoslavenska demokratska stranka\|Demokratske stranke]], jugoslavenske unitarističke političke stranke, koja je bila jedna od vodećih političkih stranaka u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Odlazi u oporbu 1924. i osniva [[Samostalna demokratska stranka\|Samostalnu demokratsku stranku]] koja prihvaća federalistička načela, te kasnije razočaran provedbom jugoslavenske ideje u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca kao velikosrpske hegemonije sklapa [[Seljačko-demokratska koalicija\|Seljačko-demokratsku koaliciju]] s [[Hrvatska seljačka stranka\|HSS-om]]. == Životopis == Redak 84: Pritom je ostao dosljedan unitarističkom i centralističkomu programu te je, unatoč protivljenju velikosrpskim pretenzijama srpskih radikala, u sporazumu s [[Nikola Pašić\|Nikolom Pašićem]] formirao vladu Nacionalnoga bloka. Kada su, međutim, Pašićevi radikali procijenili da je [[HRSS]] i nadalje ostala najjačom strankom u [[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji\|Hrvatskoj]], te 1925. odbacili suradnju s Pribićevićem i postigli sporazum s Radićevom strankom, Pribićević je prešao u oporbu. Slijedio je odlučan obrat u njegovoj politici pa je od 1927. istupao, zajedno sa [[Stjepan Radić\|Stjepanom Radićem]], protiv velikosrpske hegemonije. Zajedno s Radićem osnovao je [[Seljačko-demokratska koalicija\|Seljačko-demokratsku koaliciju]] te se zauzimao za federalističko uređenje države i reviziju ustava.<ref name="HELZMK" /> [[Datoteka:Radic_govori_na_skupstini.jpg\|~~thumb~~mini\|300px\|Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u [[Dubrovnik]]u [[27. svibnja]] [[1928.]] godine (desno od Radića je [[Josip Predavec]] a lijevo [[Svetozar Pribićević]]).]] Tijekom [[1928.]] godine Radiću i Pribićeviću sve više počinje se prijetiti smrću a prijeti se i njihovim suradnicima.<ref name="B.Janjatović">Bosiljka Janjatović, ''Stjepan Radić: progoni, zatvori, suđenja, ubojstvo: 1889.-1928.'', Dom i svijet, Zagreb, 2003., ISBN 953-6491-82-6, str. 242.</ref> U beogradskome režimskom tisku objavljuju se prijetnje smrću (npr. u ''Jedinstvu'', bliskom predsjedniku vlade Velji Vukičeviću, nekoliko puta) uz obrazloženje kako oni rade protiv temelja države.<ref name="B.Janjatović"/> U to su vrijeme u Narodnoj skupštini, tijekom zasjedanja, također prijetili smrću Radiću, Pribićeviću i njihovim suradnicima no ni čelništvo Narodne skupštine a ni drugi faktori nisu poduzeli ništa kako bi ispitali ili spriječili te prijetnje i ozbiljnost izraženih namjera.<ref name="B.Janjatović"/> To je kulminiralo [[20. lipnja]] [[1928.]] godine [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.\|atentatom u Narodnoj skupštini]]. Pribićević je tada bio u Narodnoj skupštini kada je [[Puniša Račić]], dvorski agent i zastupnik [[Narodna radikalna stranka\|Radikalne stranke]], revolverskim hicima, na mjestu usmrtio zastupnike HSS-a [[Đuro Basariček\|Đuru Basaričeka]] i [[Pavle Radić\|Pavla Radića]], smrtno ranio Stjepana Radića te ranio [[Ivan Granđa\|Ivana Granđu]] i [[Ivan Pernar\|Ivana Pernara]]. Sjedio je u zastupničkoj klupi do Stjepana Radića ali nije bio pogođen.

Svetozar Pribićević: razlika između inačica