Belgija: razlika između inačica

{{Okvir_zemlje_svijeta |

izvorno_ime = Koninkrijk België <br> Royaume de Belgique <br> Königreich Belgien |

ime_genitiv = Belgije |

lokacija = Europe location BEL.png |

glavni_grad = [[Bruxelles]] |

površina_poredak = 137 |

površina = 30.528 |

moto = L'union fait la force ([[Francuski jezik|francuski]]) <br> ''Eendracht maakt macht ([[Nizozemski jezik|nizozemski]]) <br> ''Einigkeit macht stark ([[Njemački jezik|njemački]]) <br> ("''U jedinstvu je snaga''")''

}}

 

 

Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. [[razdruženje Belgije od Nizozemske|Neovisnost od Nizozemske]] dobila je [[1830.]] godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica [[EU|Europske unije]] i [[NATO]]-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

 

 

{{glavni|Povijest Belgije}}

Od [[1999.]] premijer je bio Guy Verhofstadt iz stranke Flamanskih demokrata i liberala. Na dužnost je reizabran 2003. godine. Na izborima 1999. predvodio je koaliciju šest stranaka. To je bila prva koalicija bez Krščanskih demokrata od 1958. Drugi mandat Verhofstadt je osvojio predvodeći koaliciju četri stranke. aktualni premijer je [[Elio Di Rupo]].

 

 

Monarh ([[kralj]]) nalazi se na čelu države te proglašuje zakone i na taj način raspolaže pravom zakonodavne sankcije, a ujedno je i nositelj izvršne vlasti. Svaki njegov akt mora imati i potpis nadležnog ministra. Kralj je i vrhovni zapovijednik vojske. Aktualni kralj je Filip od 2013. godine, nakon abdikacije njegova oca [[Albert II. od Belgije|Alberta II.]].

==Zajednice i regije==

 

 

Belgiju čini nizina uz obalu [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] i [[La Manche|Kanala]], središnji brežuljkast ravnjak i gorje [[Ardeni]] na jugoistoku. Uz nisku i pjeskovitu obalu pruža se [[Flandrijska nizina]] (Vlaanderen). Duž obale obrubljena je pojasom dina (visine do 30 m i širine do 2,5 km), koje od poplave mora zaštičuju [[polder]]i - isušeno močvarno područje. Polderi prelaze prema unutrašnjosti u pješčano-glinovitu (20-50 m) nizinu Flandrije, s brežuljcima visine do 150 m.

Sjeveroistočno od rijeke [[Schlede]] na poldere se nastavlja pješčana kempenska ravnica visine do 100 m (uz rijeku Meusu/Maas). Središnja valovita ravnica pruža se između Schlede odnosno Flandrijske nizine na zapadu, kempenskog ravnjaka na sjeveru i dolina rijeke Meuse- Sambre na istoku. Izdiže se od 80 m na sjeveru do 200 m na jugu. Prekriven je pješčanim i glinovitim naslagama, a na jugu plodnim praporom. Jugoistočno od doline Meuse- Sambre prostire se ''Visoka Belgija'' s pješčano-vapnenačkim ravnjakom [[Condroz]]om i znatno sniženim hercinskim gorjem Ardenima (najviši je vrh Botrange, 694 m). Cijelo to područje je raščlanjeno dubokim riječnim dolinama pritoka [[Meuse]] i [[Sambre]]. Na krajnjem jugoistoku pruža se brežuljkast kraj (300-450 m)- belgijski dio Lotaringije.

 

 

Belgija ima [[Oceanska klima|oceansku klimu]]; utjecaj zračnih masa s [[Atlantski ocean|Atlantika]] jak je u primorju i središnjem dijelu zemlje. Zime su blage i maglovite, a ljeta prohladna s rijetkim kišama. Srednja siječanska temperatura snižava se od obale (4°C) prema unutrašnjosti (0°C u Ardenima) dok je srednja srpanjska temperatura najviša u središnjoj Belgiji (do 22°C), a najniža u planinskom području (14°C). Godišnja količina padalina iznosi u primorju i središnjem dijelu 700-900 mm, a u Ardenima do 1400 mm.

 

 

Riječna mreža je gusta. Sve rijeke pripadaju slijevu Sjevernog mora. Glavne su Schlede i Meuse (Maas) s pritocima Sambre i [[Ourthe]]. Najviši im je vodostaj zimi kada i nizinskom dijelu poplavljuju okolno zemljište. Velik je broj kanala, koji osim za plovidbu služe i za navodnjavanje.

Pod šumom je oko 21% površine zemlje. Prirodni biljni pokrov očuvan je samo u Ardenima, koji obiluju hrastovim i bukovim šumama, dok u nizinskom dijelu rastu mješovite šume breze i hrasta. Crnogorične šume nastale su najčešće pošumljavanjem pustih terena.

 

 

Belgija visok stupanj razvoja može zahvaliti povoljnom zemljopisnom položaju, izuzetno razvijenoj prometnoj infrastrukturi, raznolikoj industriji, te razvijenoj trgovini. Industrija je uglavnom koncentrirana u vrlo razvijenoj i bogatoj regiji [[Flandrija|Flandriji]] na sjeveru, koja je poznata i po najvećoj vrijednosti izvoza po glavi stanovnika u svijetu. Belgija je prisiljena uvoziti znatne količine sirovina, zbog nedovoljnog broja prirodnih izvora, te izvoziti velike količine gotovih proizvoda.

Uvoz je u 2004. godini iznosio 229.5 milijardi eura. Glavni uvozni partneri su: Nizozemska, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i [[SAD]]. Glavni uvozni proizvodi su: kemijski i farmaceutski proizvodi, strojevi i oprema, prijevozna sredstva, minerali i drago kamenje.

 

 

{{glavni|Etničke grupe Belgije}}

Oko 58% stanovnika čine etnički [[Flamanci]], 31% [[Valonci]], a ostalih 11% čine imigranti iz [[Italija|Italije]], [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]] i Sjeverne [[Afrika|Afrike]]. Prema vjeri Belgijanci su većinom [[katolici]], 75%, dok ostalih 25% čine [[muslimani]], [[protestanti]], [[židovi]] i ateisti. [[Očekivana životna dob]] je 78,77 godina. Za muškarce iznosi 75,59 godina, a za žene 82 godine.

 

 

{{glavni|Promet Belgije}}

Značajnije morske luke za međunarodni promet su [[Antwerpen|Antwerpen/Anvers]], [[Bruges|Brugge/Bruges]], [[Oostende|Oostende/Ostende]] i [[Zeebrugge|Zeebrugge/Zeebruges]] te riječna luka [[Gent|Gent/Ghent]].

 

 

{{glavni|Belgijska umjetnost}}