Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Flopy (razgovor | doprinosi)
sadržaj, literatura, infookvir i vanjske poveznice
Redak 1:
{{Monarh
[[Datoteka:Hans_von_Aachen_003.jpg|mini|'''Rudolf II.''']]
| ime = Rudolf II.
'''Rudolf II. ''' ([[Beč]], [[18. srpnja]] [[1552]]. - [[Prag]], [[20. siječnja]] [[1612]].),
| slika = [[Datoteka:Hans_von_Aachen_003.jpg|mini|'''Rudolf II.'''220px]]
[[rimsko-njemački car]] (1576.-1612.), [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] kralj (1576.-1608.), [[Češka|češki]] kralj (1576.-1611.)
| opis = Rudolf II. Habsburg
| titula = [[rimsko-njemački car]]
| vladavina = [[27. listopada]] [[1575.]] – [[20. siječnja]] [[1612.]]
| krunidba = [[1. studenog]] [[1575.]], [[Regensburg]]
| prethodnik = [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II.]]
| nasljednik = [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija]]
| regent =
| titula1 = [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarski kralj]] i [[Hrvatski vladari|hrvatski kralj]]
| vladavina1 = [[25. rujna]] [[1572.]] – [[25. lipnja]] [[1608.]]
| krunidba1 = [[26. rujna]] [[1572.]], [[Pressburg]]
| prethodnik1 = [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II.]]
| nasljednik1 = [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija]]
| regent1 =
| titula2 = [[Popis čeških vladara|češki kralj]]
| vladavina2 = [[22. rujna]] [[1575.]] – [[11. ožujka]] [[1611.]]
| krunidba2 = [[22. rujna]] [[1575.]], [[Prag]]
| prethodnik2 = [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II.]]
| nasljednik2 = [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija]]
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe =
| supruga =
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca =
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Habsburg]]
| vladarska himna =
| otac = [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II.]]
| majka = [[Marija Habsburška]]
| datum rođenja = [[18. srpnja]] [[1552.]]
| mjesto rođenja = [[Beč]]
| datum smrti = [[20. siječnja]] [[1612.]]
| mjesto smrti = [[Prag]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]]
}}
'''Rudolf II. ''' ([[Beč]], [[18. srpnja]] [[1552.]]. - [[Prag]], [[20. siječnja]] [[1612.]].), [[Austrija|austrijski]] [[nadvojvoda]],
[[rimsko-njemački car]] (1576.-1612.), [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] kralj (1576.-1608.), [[Češka|češki]] kralj (1576.-1611.) iz dinastije [[Habsburg]]. Bio je sklon [[mistika|misitici]], zbog koje je zanemarivao državničke dužnosti, a potkraj života patio je od [[duševna bolest|duševne bolesti]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/2954/ Rudolf II. - Proleksis enciklopedija]</ref>
 
== Životopis ==
== Djetinjstvo, dolazak na vlast, duševna bolest i njeni uzroci ==
 
=== Djetinjstvo, dolazak na vlast, duševna bolest i njeni uzroci ===
Rudolf je od od svoje osme do osamnaeste godine odgajan na dvoru svoga ujaka [[Španjolska|španjolskog]] kralja
[[Filip II., kralj Španjolske|Filipa II.]]. Njegov otac bio je car [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II.]], a majka Ana, kćerka [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]. Na prijestolje dolazi nakon smrti oca [[12. listopada]] [[1576]]. godine. Rudolf je na dvoru svoga ujaka postao gorljivim katolikom, zato su se po njegovom dolasku na vlast [[protestanti]] pobojali da će opet početi progoni. U njega je bila živa želja da sve svoje podanike vrati [[katolicizam|katolicizmu]], ali nije imao ni ustrajnosti, ni previše volje da to provede. Progona je doduše bilo, ali ne masovnih kako su se bojali protestanti.
 
Rodio se u obitelji oca [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]], [[car]]a [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i majke Ane, kćerke cara [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] iz [[Španjolci|španjolske]] grane habsburške dinastije. Rudolfa su odgajali [[isusovci]] od od svoje osme do osamnaeste godine na dvoru njegova ujaka [[Španjolska|španjolskog]] kralja
Bilo je u Rudolfa i vrlina. I pored šutljive ozbiljnosti i španjolske dostojanstvenosti, kojoj se naučio na dvoru svoga ujaka, bio je, dok nije duševno obolio, prilično dobrostiv, te je rado nagrađivao one koji su ga odano služili. Bio je obrazovaniji od većine tadašnjih vladara, te je govorio više jezika, njemački, latinski, španjolski, talijanski i češki, i imao opsežno znanje iz mnogih područja. Zanimao se za latinsku poeziju i rimsku povijest, [[matematika|matematiku]], [[astronomija|astronomiju]] i prirodne znanosti, a osobito za [[astrologija|astrologiju]] i [[alkemija|alkemiju]]. Svoj dvor je iz Beča preselio u [[Prag]]. Tamo je bez obzira na vjeru okupio brojne učenjake i umjetnike, među njima su bila i dva poznata astronoma Danac [[Tycho Brache]] i Nijemac [[Johannes Kepler]].
[[Filip II., kralj Španjolske|Filipa II.]]. Njegov otac bio je car [[Maksimilijan II(1556., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II-1598.]]), azbog majkačega Ana,postao kćerkagorljivim [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstvarimokatoličanstvo|Karla V.katolikom]]. Na prijestolje dolazi nakon smrti oca <ref>[[12http://www. listopada]] [[1576]]enciklopedija. godinehr/natuknica.aspx?ID=53642 Rudolf jeII. na- dvoruHrvatska svogaenciklopedija]</ref> ujaka postao gorljivim katolikom, zatoZato su se po njegovom dolasku na vlast [[protestanti]] pobojali da će opet početi progoni po njegovom dolasku na vlast. U njega je bila živa želja da sve svoje podanike vrati [[katolicizam|katolicizmu]], ali nije imao ni ustrajnosti, ni previše volje da to provede. Progona je doduše bilo, ali ne masovnih kako su se bojali protestanti. Na prijestolje dolazi nakon očeve smrti [[12. listopada]] [[1576.]] godine.
 
Bilo je u Rudolfa i vrlina. I pored šutljive ozbiljnosti i španjolske dostojanstvenosti, kojoj se naučio na dvoru svoga ujaka, bio je, dok nije duševno obolio, prilično dobrostiv, te je rado nagrađivao one koji su ga odano služili. Bio je obrazovaniji od većine tadašnjih vladara, te je govorio više jezika, njemački, latinski, španjolski, talijanski i češki, i imao opsežno znanje iz mnogih područja. Zanimao se za latinsku poeziju i rimsku povijest, [[matematika|matematiku]], [[astronomija|astronomiju]] i prirodne znanosti, a osobito za [[astrologija|astrologiju]] i [[alkemija|alkemiju]]. Svoj dvor je iz Beča preselio u [[Prag]]. Tamo je bez obzira na vjeru okupio brojne učenjake i umjetnike, među njima su bila i dva poznata astronoma Danac [[Tycho Brache]] (1546.-1601.) i Nijemac [[Johannes Kepler]] (1571.-1630.).
 
Rudolf je znao danima boraviti u praškoj zvjezdarnici ili laboratoriju i raspravljati sa učenjacima o astronomiji, alkemiji i ostalom. Poput većine članova svoje obitelji volio je i glazbu. Bavio se i slikanjem, rezbarijom, izrađivanjem satova i drugim sličnim stvarima, te je u svome dvoru na Hradčanima u Pragu i pored oskudnih financijskih sredstava uzdržavao brojne slikare, kipare, mjedoresce i kolajnare. Uvevši brušenje gorskih ledaca stvorio je češku staklenu industriju. Njegova umjetnička zbirka bila je legendarna i najveća onoga doba. Sedam soba, dvije dvorane i nekoliko hodnika njegova dvora bile su ispunjene brojnim umjetničkim dragocjenostima i djelima umjetnika kao što su [[Albrecht Dürer|Dürer]], [[Leonardo da Vinci]], [[Tizian]] i drugi.
Line 18 ⟶ 69:
Okolina je zbog toga smatrala da je opsjednut. Njegov ispovjednik i osobni liječnik Johannes Pistorius piše u jednome pismu o tome sljedeće: ''Nije opsjednut kako neki vjeruju, već ga muči potištenost koja je s vremenom pustila preduboko korijenje. Ne lažem kad kažem da zli duhovi radosno iskorištavaju njegove patnje, kako bi cara ponekad varali svakojakim priviđenjima.'' Pistorius se trudio pomoći mu, ali car nije surađivao. Odbijao je uzimati lijekove i jeo neredovito.
 
=== Politički događaji za Rudolfova vladanja ===
 
Rudolf zbog svoga stanja nije imao većega utjecaja na politička događanja u svoje doba. Turci su osvojili još neke dijelove Hrvatske i Ugarske. Godine [[1593]]. izbio je "dugi rat" s Turcima koji je započeo turskim porazom u [[Bitka_kod_Siska|bitki kod Siska]]. Njima se u ratu protiv [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] pridružio i erdeljski vojvoda Stjepan Bocskay koji je ustao u obranu [[kalvinizam|kalvinizma]]. Mir je sklopljen [[1606]]. na ušću rijeke Žitve u [[Dunav]] (tzv. Žitvanski mir) kojim je potvrđen ''status quo''. Rudolf međutim nije htio potpisati odredbe toga mira. To je brojnim nezadovoljnicima njegovom vladavinom bila kap koja je prelila čašu.
 
=== Pobuna protiv Rudolfa, njegova abdikacija i smrt ===
 
Na čelo nezadovoljnika stao je njegov brat častohlepni nadvojvoda [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija]]. On je skupio vojsku koju je doveo pred sam Prag i prisilio brata da se [[1608]]. u njegovu korist odreče ugarskog i hrvatskog prijestolja te austrijskih zemalja i Moravske. Rudolf je pokušavajući se održati u [[Češka|Češkoj]] izdao tamošnjim protestantima pismo (tzv. Majestätsbrief) kojima im je priznao pravo na slobodu vjeroispovijesti. No, [[1611]]. godine morao je i češku krunu prepustiti Matiji.
Line 30 ⟶ 81:
== Literatura ==
 
* Budak, Neven; Strecha, Mario; Krušelj, Željko, Habsburzi i Hrvati, Srednja Europa, Zagreb, 2003. ISBN 953-6979-12-8
* Vjekoslav Klaić, Vjekoslav, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća'', knjiga peta, Zagreb, 1980.
* njemačka wikipedija
* Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 1526. - 1918., drugi dio, Marjan tisak, Split, 2004. ISBN 953-214-198-7
 
== Bilješke ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
 
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=53642 Rudolf II. - Hrvatska enciklopedija], pristupljeno 17. prosinca 2015. {{hr icon}}
* [http://proleksis.lzmk.hr/2954/ Rudolf II. - Proleksis enciklopedija], pristupljeno 17. prosinca 2015. {{hr icon}}
 
 
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Maksimilijan II., njemačko-rimski car|Maksimilijan II.]] ([[1564.]]. - [[1576.]].)
|gl_članak_funkcija=[[Hrvatski kraljevi|Hrvatsko-ugarski kralj (1576. - 1608.)]]
|nasljednik=[[Matija, njemačko-rimski car|Matija II.]] ([[1608.]]. - [[1619.]].)
}}
 
 
{| align="center" cellpadding="2" border="2"
|-
| width="30%" align="center" | Prethodnik:<br>'''[[Maksimilijan II., njemačko-rimski car|Maksimilijan II.]] ([[1564.]] - [[1576.]])'''
| width="40%" align="center" | '''[[Popis njemačkih kraljeva i njemačko-rimskih careva|Rimsko-njemački car (1575. - 1612.)]]'''
| width="30%" align="center" | Nasljednik:<br>'''[[Matija, njemačko-rimski car|Matija]] ([[1612.]] - [[1619.]])'''
|}
 
 
{{Austrijski nadvojvode}}
[[Kategorija:Carevi Svetog Rimskog Carstva]]