Robert Woodrow Wilson: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Robert Woodrow Wilson |
|||
Redak 1:
{{Znanstvenik
| ime = Robert Woodrow Wilson
| slika = Wilson penzias200.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov = Penzias (lijevo) i Wilson (desno)
| datum_rođenja = [[10. siječnja]] [[1936]].
| mjesto_rođenja = [[Houston, Teksas|Houston]], [[Teksas]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Bell Labs|Bellovi laboratoriji]] u Holmdelu
| alma_mater = Sveučilište Rice u Houstonu, <br> Kalifornijski institut za tehnologiju
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|Pozadinsko zračenje]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1978.)
| religija =
| fusnote =
}}
'''Robert Woodrow Wilson''' ([[Houston]], [[10. siječnja]] [[1936]].), američki [[Radio astronomija|radioastronom]]. Studirao u [[Houston, Teksas|Houstonu]] i potom u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]] na Kalifornijskom institutu za tehnologiju, gdje je i [[doktor]]irao 1962. Radio u [[Bell Labs|Bellovim laboratorijima]] u Holmdelu, te je zajedno s [[Arno Allan Penzias|A. A. Penziasom]] sastavio prijamni sustav kojim je otkriveno [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|pozadinsko zračenje svemira]], koje odgovara zračenju tvari na temperaturi 3 [[kelvin|K]] preostaloj sa samih početaka stvaranja svemira ([[Veliki prasak]]). Za to su otkriće obojica, zajedno s [[Pjotr Leonidovič Kapica|P. L. Kapicom]], dobili [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1978. <ref> '''Wilson, Robert Woodrow''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66205] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
== Životopis ==
Robert Woodrow Wilson je [[SAD|američki]] astronom, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1978]]., zajedno [[Arno Allan Penzias|Arnom Allanom Penziasom]] za otkiće [[kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja]]. Nobelovu nagradu dobio je i [[Pjotr Leonidovič Kapica]]. Robert Woodrow Wilson rodio se u Houstonu u [[Teksas]]u, [[1936]]. Studirao je na Sveučilištu Rice u [[Houston]]u i na Kalifornijskom institutu tehnologije. Robert W. Wilson i Arno A. Penzias u laboratorijima tvrtke Bell u Holmdelu, [[SAD]], radili su [[pokus]]e s velikom [[antena|antenom]]. Izradili su prijemnu antenu u obliku [[rog]]a, dugu 6 [[metar]]a s vrlo osjetljivim prijemnikom, da bi razaznali slabe [[Radio valovi|radiosignale]] s [[umjetni satelit|umjetnih satelita]] Echo 1 i Telstar. Penzias i Wilson odlučili su ispitati slabi [[šum]] koji je ometao prijem. Prvo su pomislili kako šum potječe iz smjera [[Mliječni put|Mliječnog puta]]. Kada su uklonili sve moguće izvore [[zvuk]]a, ostao je i dalje taj šum. U početku nisu znali što su otkrili. Nazvali su ga [[kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]]. Ono je važno u vezi teorije [[Veliki prasak|velikog praska]].
[[datoteka:COBE_cmb_fluctuations.png|mini|desno|300px|Mapa [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|pozadinskog zračenja]] snimljena [[umjetni satelit|umjetnim satelitom]] COBE.]]
== Pozadinsko zračenje ==
{{Glavni|Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje}}
'''Pozadinsko zračenje''' je [[elektromagnetsko zračenje]] cijele [[nebeska sfera|nebeske sfere]], koje se sastoji od zračenja nerazlučenih [[zvijezda]] i [[galaktika]], te od [[zračenje|zračenja]] [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanog i međugalaktičkoga plina]]. [[Spektar (fizika)|Spektar]] je pozadinskoga zračenja neprekidan, a maksimum postiže u području [[Mikrovalovi|mikrovalova]] ([[valna duljina|valne duljine]] oko 1 [[mm]]). Mikrovalno pozadinsko zračenje odgovara spektru [[toplinsko zračenje|toplinskoga zračenja]] [[crno tijelo|crnoga tijela]] pri [[temperatura|temperaturi]] od 2,72548 K ± 0,00057 [[kelvin|K]]. Otkrili su ga [[Arno Allan Penzias|A. A. Penzias]] i R. W. Wilson 1965. i ono potvrđuje teoriju [[Veliki prasak|Velikoga praska]] prema kojoj mikrovalno pozadinsko zračenje (reliktno zračenje) potječe iz doba približno 379 000 [[godina]] nakon Velikog praska, kada se temperatura plina snizila na približno 3 000 K, pa su se stvorili neutralni [[atom]]i [[vodik]]a. [[Ioniziranje|Ionizirani]] [[plin]] prethodnih doba nije bio proziran. Raspodjela izvora toga zračenja na nebeskoj sferi (pozadinska anizotropija) odražava raspored tvari u trenutku kada je svemir postao proziran. Drži se da je od tih početnih odstupanja u jednolikoj [[gustoća|gustoći]] nastala današnja struktura [[svemir]]a. <ref> '''pozadinsko zračenje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49869] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}
| |||