Josipovac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 88.207.127.72, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Objavljeno
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{NaseljeInfookvir naselje u Hrvatskoj
| ime = Josipovac
|regija slika = Slavonija
| slika_opis =
|županija = Osječko-baranjska
| županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
| općina = [[Osijek]]
|mikroregija = Osječka
|najgrad površina = Osijek13,8
|površina nadvisina = 87
|nadvisina z. širina = 45.583
| z. širinadužina = 4518.583581
| brojstan2011= 4.101
|z. dužina = 18.581
| gustoća2011 = 297,17
|brojstan = 4.395
| domaćinstva2011 =
|gustoća =
| pošta = 31221 Josipovac
|domaćinstva =
|pošta pozbroj = 31221031
|pozbroj autooznaka = 031OS
|županija karta2 = Osječko-baranjska županija
|autooznaka = OS
| naziv karte2= [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Josipovac''' ([[njemački]]: ''Sankt Josef'' ) je prigradsko naselje grada [[Osijek]]a, u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. Nalazi se zapadno od Osijeka.
 
'''Josipovac''' ([[njemački jezik|njemački]]: ''Sankt JosefJosefsdorf'' ) je prigradsko naselje grada [[Osijek]]a, u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. Nalazi se zapadno od Osijeka.
== Stanovništvo ==
Naselje ima 4.395 stanovnika. Zadnjih godina u Josipovcu je zabilježen porast broja stanovnika.
Što se tiče nacionalnosti, u Josipovcu apsolutnu većinu imaju [[Hrvati]], a po vjeroispovjesti [[Katolicizam|katolici]]. U Josipovcu su dvije župe, župa Svetog Luke Evanđelista te Župa Svetog Josipa zaručnika BDM.
 
== Povijest ==
U dokumentima se spominje [[1780.]] kao dio [[Valpovo|valpovačkog]] vlastelinstva u koje je Gustav barun [[Prandau]] naselio prvih sedam njemačkih obitelji. Josipovac i Kravice čine jedno selo, a dijeli ih mali most preko kanala - potoka, koji se malo podalje ulijeva u korito Drave. U crkvenom pogledu Josipovac je od svoga početka bio filijala župe [[Petrijevci]]. Župom postaje u novije vrijeme, [[1969.]] godine. Crkva svetog Josipa građena je od [[1884.]] do [[1886.]] godine. Među inicijatorima gradnje u župnoj su kronici posebno zapisani Ivan Neubauer, Josip Schremf, Ivan Pirk i Antun Freimut.
 
Tijekom izgradnje [[Autocesta A5|autoceste A5]] na gradilištu su, jugozapadno od Josipovca, otkrivena dva arheološka nalazišta: Selište i Verušed. Selište, koje se nalazi 1 kilometar jugozapadno, bilo je naseljeno u [[prapovijest]]i, što svjedoče predmeti koji pripadaju [[Lasinjska kultura|lasinjskoj kulturi]]. Otkriveno je i više [[Antika|antičkih]] jama, kao i [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] objekata.<ref>[http://arheo.ffzg.unizg.hr/srednjovjekovna/index.php?Arg0=stranica&Arg1=istrazivanja-na-trasi-autoceste-beli-manastir-osijek-svilaj&Arg2=81 Josipovac - Selište], www.arheo.ffzg.unizg.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.</ref> Verušed sadrži prapovijesna naselja iz [[eneolitik]]a, [[Brončano doba|brončanog doba]], [[Željezno doba|mlađeg željeznog doba]], te antičko i srednjovjekovno naselje.<ref>[http://arheo.ffzg.unizg.hr/srednjovjekovna/index.php?Arg0=stranica&Arg1=istrazivanja-na-trasi-autoceste-beli-manastir-osijek-svilaj&Arg2=82 Josipovac (Petrijevci) - Verušed], www.arheo.ffzg.unizg.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.</ref>
===Nijemci u Josipovcu===
Do [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] Josipovac je bio naseljen većinom [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemcima]], tako da je prema popisu stanovništva iz [[1910.]] godine imao 542 stanovnika od čega 529 [[Nijemci|Nijemaca]]. Tijekom i nakon Drugog svjetskog rata u Josipovcu je koloniziran veliki broj stanovnika iz [[Hrvatsko Zagorje|Zagorja]] i [[Dalmacija|Dalmacije]].
 
Josipovac je [[1786.]] osnovao grof Josip Prandau naselivši 16 njemačkih obitelji iz [[Elzas]]a. [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] su činili većinu stanovništva sve do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada ih je novopridošli komunistički režim protjerao. U tu svrhu osnovan je bio i sabirni logor (službeno nazvan [[Sabirni logor Josipovac|Radni logor Josipovac]]), iz kojeg su kasnije prebačeni u [[Radni logor Valpovo|logor Valpovo]].<ref>hrcak.srce.hr/file/120208 Josipovac (Josefsdorf) - Davno slavonsko djelovanje Ingeborg Weber-Kellermann, Ritig-Beljak, Nives</ref>
== Kultura ==
U Josipovcu se u blizini čvora [[Autocesta A5|autoceste A5]] nalazi veoma važno [[arheologija|arheološko]] nalazište rimskog sela iz trećeg stoljeća.
 
[[1920.]] započelo je pojačano doseljavanje hrvatskog stanovništva iz [[Hrvatsko zagorje|Zagorja]], [[Prigorje|Prigorja]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Lika|Like]] i [[Bosna|Bosne]].<ref>[http://www.osijek.hr/index.php/cro/Osijek/Kratki-povijesni-prikaz-gradskih-cetvrti-i-prigradskih-naselja Kratki povijesni prikaz gradskih četvrti i prigradskih naselja], www.osijek.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.</ref>
== Promet ==
 
[[Autocesta A5]], otvorena [[17. travnja]] [[2009]]., ima svoje čvorište u Josipovcu. Time je Josipovac postao prometno čvorište za grad [[Osijek]]. Osim autoceste kroz Josipovac prolazi i [[željeznička pruga]] [[Osijek]]-[[Zagreb]].
U crkvenom pogledu Josipovac je u početku bio filijala [[Petrijevci|petrijevačke]] župe, a župom je postao u novije vrijeme, [[1969.]] godine. Crkva svetog Josipa građena je od [[1884.]] do [[1886.]] godine, a među inicijatorima gradnje u župnoj su kronici posebno zapisani Ivan Neubauer, Josip Schremf, Ivan Pirk i Antun Freimut. [[1990-ih]] se, zbog otprije izraženog porasta broja stanovnika, javila potreba za osnivanjem nove župe u istočnom dijelu Josipovca koja bi obuhvaćala i zapadni dio [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevca]]. Tako je [[15. prosinca]] [[1994.]] biskup [[Ćiril Kos]] dekretom br. 2200/1994. osnovao župu svetog Luke.<ref>Mažuran, Ive; Adamček, Josip; Sršan, Stjepan; Vrbošić, Josip; Marijanović, Stanislav; Šuljak, Andrija; Brunčić, Davor; ''Od turskog do suvremenog Osijeka'', Osijek, 1996., ISBN 953-154-086-1, str. 498.</ref>
 
== Stanovništvo ==
 
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 4.101 stanovnika.
 
 
{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.asp Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|gustoća dimx =
|dimy =
|stanmax = 4395
|crta1 = 1000
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|slika p1 = 467
|p2 = 659
|p3 = 648
|p4 = 704
|p5 = 948
|p6 = 991
|p7 = 1069
|p8 = 1211
|p9 = 1798
|p10 = 1895
|p11 = 2534
|p12 = 2805
|p13 = 3233
|p14 = 4043
|p15 = 4395
|p16 = 4101
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}
<br />
:<small></small>
 
== Šport ==
U Josipovcu djeluje [[NK Radnik Josipovac|NK Radnik]], nogometni klub koji se trenutačno natječe u [[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL]]. Osim njega postoji i boćarski klub [[Sveti Luka]]. Iz Josipovca potječe poznati hrvatski nogometaš [[Jurica Vranješ]].
 
* [[SabirniNK logorRadnik Josipovac]]
== Zanimljivosti ==
* [[Boćarski klub Sveti Luka]]
Osim [[Jurica Vranješ|Jurice Vranješa]], iz Josipovca potječe i popularni pjevač hrvatske narodne glazbe, [[Stjepan Jeršek Štef]] poznat po svojoj izreci: "Slavonec jesem al [[Hrvatsko Zagorje|Zagorski]] sin!!"
 
== Poznate osobe ==
 
* [[Jurica Vranješ]], nogometaš
==Vidi još==
* [[Stjepan Jeršek Štef]], pjevač narodne glazbe
*[[Sabirni logor Josipovac]]
 
== KulturaIzvori ==
{{izvori}}
 
{{Osijek}}
{{Portal Hrvatska}}
 
[[Kategorija: Osijek]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]
[[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]]