Razlika između inačica stranice »Fluid«

Dodana 2.654 bajta ,  prije 5 godina
Nadopunio Fluid
m (Uklonjena promjena suradnika 94.250.187.114, vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot)
(Nadopunio Fluid)
[[datoteka:Water drop 001.jpg|mini|desno|250px|Stvaranje [[kugla]]stih kapljica tekuće [[Voda|vode]] smanjuje [[površina|površinu]], koja je rezultat [[Površinska napetost|površinske napetosti]] [[tekućina]].]]
'''Fluid''' ([[latinski|lat.]] ''fluidus'' „tekući“), hrvatski i '''tekućina''', zajednički je naziv za sve tvari koje nemaju stalan oblik. U fluide se pored [[kapljevina]] i [[plin]]ova ubrajaju i [[plazma|plazme]], a donekle i plastične krutine. U fizici se fluidima bavi [[mehanika fluida]].
 
[[datoteka:Pressure distribution on an immersed cube.png|mini|desno|250px|[[Hidrostatički tlak]] se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje [[uzgon]].]]
 
'''Fluid''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''fluidum'': tekućina) je [[tekućina]] ili [[plin]], tekuća ili plinovita [[kemijska tvar]] kojoj [[molekule]] lako mijenjaju svoj relativan položaj ([[voda]], [[zrak]] i drugo). Privlačne [[sila|sile]] među [[čestica]]ma u fluidu slabije su od sila među česticama [[Krutine|čvrste tvari]], ali su još uvijek dovoljno velike da izazovu [[viskoznost]]. Između fluida velike viskoznosti i [[Amorfna tvar|amorfne čvrste tvari]] granica nije strogo određena. Idealni fluid je fluid kojemu su viskoznost, [[površinska napetost]], [[kapilarnost]] i ostale posljedice [[Molekularne sile|međumolekularnih sila]] zanemarive. Proučavanjem svojstava fluida bavi se [[mehanika fluida]], koja se dijeli na [[Hidrostatika|hidrostatiku]], [[Hidrodinamika|hidrodinamiku]] i [[Aerodinamika|aeromehaniku]]. <ref> '''fluid''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19956] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Mehanika fluida ==
{{Glavni|Mehanika fluida}}
 
'''Mehanika fluida''' ili '''hidromehanika''' je grana [[fizika|fizike]] koja proučava zakone [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteže]] i strujanja fluida, a obuhvaća [[Hidrostatika|hidrostatiku]] i [[Hidrodinamika|hidrodinamiku]]. Polazi od pretpostavke da su fluidi neprekidni odnosno zanemaruje njihovu molekularnu građu. Zakoni su jednaki za tekućine i plinove, dok je stišljivost plinova zanemariva.
 
Nastojanja da se otkriju zakoni gibanja tekućine sežu u najdalju prošlost, no znanstvenu je podlogu hidromehanika dobila u 18. stoljeću ([[Daniel Bernoulli]], [[Jean le Rond d'Alembert]], [[Leonhard Euler]]). Najprije se razvila takozvana klasična mehanika fluida, kojoj je predmet proučavanja [[Idealna tekućina|idealna ili savršena tekućina]], to jest tekućina bez trenja ([[viskoznost]]), nestlačiva i nerastegljiva. Međutim, mnogi rezultati dobiveni takvim idealiziranjem nisu bili upotrebljivi u praksi i to osobito zbog zanemarivanja [[trenje|trenja]]. Zbog toga se nastoje odrediti prirodni zakoni prema kojima se vladaju realni fluidi ([[hidraulika]]). Rješavanje problema hidromehanike može biti [[matematika|matematički]] složeno pa se danas najčešće koriste [[Numerička matematika|numeričke metode]] i [[Računalo|računala]]. <ref> '''hidromehanika ili mehanika fluida''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25421] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
{{mrva-fiz}}
[[Kategorija:Klasična mehanika]]