Inačica od 7. srpnja 2013. u 20:25 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.875 edits m Sitno ← Starija izmjena		Inačica od 24. prosinca 2015. u 09:52 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Gibanje Novija izmjena →
Redak 1: {{Klasična mehanika}} '''Gibanje točke''' može se definirati kao mijenjanje njezina položaja tijekom vremena. Ono je u cjelosti opisano ako u svakom trenutku znademo odrediti položaj točke. Matematički se položaj točke opisuje pomoću njezinih koordinata, npr. ''x''(''t''), ''y''(''t'') i ''z''(''t'') u pravokutnom [[Kartezijev koordinatni sustav\|Kartezijevom koordinatnom sustavu]]. Te tri skalarne funkcije vremena možemo udružiti u jednu vektorsku funkciju, tj. koordinate točke možemo smatrati skalarnim komponentama vektora položaja te točke (radij-vektora) <math>\scriptstyle\vec r(t)</math> . ▼ [[datoteka:Orbital motion.gif\|mini\|desno\|290px\|Crtež pokazuje kružno gibanje ili [[vrtnja\|vrtnju]] [[satelit]]a oko [[Zemlja\|Zemlje]], prikazujući [[vektor]]e [[Orbitalna brzina\|orbitalne ili obodne brzine satelita]] ''v'' i [[Centrifugalna i centripetalna sila\|centripetalno]] [[ubrzanje]] ''a''.]] [[Datoteka:Position vector.JPG\|lijevo\|mini\|300px\|Radij-vektor točke P]]▼ ▲[[~~Datoteka~~datoteka:Position vector.JPG\|~~lijevo~~desno\|mini\|~~300px~~290px\|~~Radij-vektor~~[[Radijvektor]] točke P.]] Gibanje je osnovni pojam u [[klasična mehanika\|klasičnoj mehanici]], određen (definiran) kao promjena položaja [[Tijelo (fizika)\|tijela]] u odnosu na neki sustav ([[referentni sustav]]) tijekom [[Vrijeme (fizika)\|vremena]]. Gibanjem [[čestica]] ([[molekula]], [[atom]]a, [[Subatomska čestica\|subatomskih čestica]]) bavi se [[fizika]] u širem smislu. Dvije su osnovne vrste gibanja [[translacija]] ili pravocrtno gibanje (mijenjanje položaja bez promjene orijentacije) i [[rotacija]] ([[vrtnja]] tijela). Promjena položaja točke tijela u vremenu jest [[brzina]], a promjena [[kut]]a zakreta u vremenu kod vrtnje tijela oko osi jest [[kutna brzina]]. Važnija su gibanja [[oscilacije\|oscilatorna]] ([[titranje]]), gibanje [[val]]ova i toplinska (termička) gibanja (oscilacije rešetke, [[Brownovo gibanje]]). Uz gibanje tijela, odnosno čestice, vezani su pojmovi [[kinetička energija\|kinetičke energije]], [[količina gibanja\|količine gibanja]] i [[Kutna količina gibanja\|momenta količine gibanja]] (kinetički moment). Te se veličine mijenjaju samo pod djelovanjem [[sila]]. Prenošenje [[zvuk\|zvučnih]] valova također predstavlja gibanje s prijenosom energije i [[Impuls sile\|impulsa]], a toplinskim gibanjem prenosi se [[toplina\|toplinska energija]]. <ref> '''gibanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21923] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> == Gibanje točke == ▲'''Gibanje točke''' može se ~~definirati~~odrediti kao mijenjanje njezina položaja tijekom vremena. Ono je u cjelosti opisano ako u svakom trenutku znademo odrediti položaj točke. Matematički se položaj točke opisuje pomoću njezinih [[Kartezijev koordinatni sustav\|koordinata]], ~~npr.~~na primjer ''x''(''t''), ''y''(''t'') i ''z''(''t'') u pravokutnom [[Kartezijev koordinatni sustav\|Kartezijevom koordinatnom sustavu]]. Te tri skalarne funkcije vremena možemo udružiti u jednu ~~vektorsku~~[[vektor]]sku funkciju, ~~tj.~~to jest koordinate točke možemo smatrati skalarnim komponentama vektora položaja te točke (~~radij-vektora~~[[radijvektor]]a) <math>\scriptstyle\vec r(t)</math> . Vektor položaja je usmjerena dužina kojoj je početak u ishodištu sustava a kraj (strelica) "prati" točku dok se giba. Koordinate i vektor položaja često se pišu bez eksplicitne oznake ovisnosti o vremenu, jer se ona kod gibanja i tako podrazumijeva. I položaj i gibanje su relativne veličine, što znači da ovise o koordinatnom sustavu iz kojega se promatraju. Taj se sustav naziva [[referentni sustav\|referentnim sustavom]]. [[Krivulja]] po kojoj se točka giba naziva se [[Putanja\|putanjom]] ili trajektorijom, a koordinate točke kao funkcije vremena su parametarske jednadžbe te krivulje. (U jednostavnijim udžbenicima te se funkcije ponekad nazivaju [[zakon puta]], mada u fizici riječ ''zakon'' nije uobičajeno koristiti u tako trivijalnom značenju.) Duljina putanje koju točka prijeđe od nekog početnog trenutka (ili početnog položaja) do trenutka ''t'' naziva se [[duljina\|pređeni put]] i obično označava kao ''s''(''t''). Osim pređenog puta, iz vektora položaja točke <math>\scriptstyle\vec r(t)</math> (tj. iz njezinih koordinata) mogu se odrediti i njezina [[brzina]] i [[ubrzanje]]. Kod opisa gibanja često se koristi i pojam pomaka: to je vektorska veličina koja opisuje ukupnu promjenu položaja u nekom vremenskom intervalu. Vektor pomaka je usmjerena dužina koja "ide" iz položaja 1 (gdje se točka nalazila na početku intervala) do položaja 2 (kamo je točka stigla na kraju intervala). Obično se označava kao <math>\scriptstyle \Delta \vec r</math> jer ta oznaka eksplicitno pokazuje da se pomak dobija oduzimanjem pripadnih vektora položaja: <math>\scriptstyle\Delta \vec{r}=\vec{r}_{2}-\vec{r}_{1}</math>. '''Gibanje tijela''' u cjelosti je opisano, ako znamo kako se giba svaka njegova točka. No, kod krutih tijela točke ne mogu mijenjati međusobnu udaljenost, pa je dovoljno opisati kako se mijenja vektor položaja <math>\scriptstyle\vec r(t)</math> samo jedne točke, te kako ostale točke eventualno rotiraju oko nje. Obično se za tu točku odabire [[centar masa]] tijela. Grana mehanike koja proučava samo gibanje tijela, bez razmatranja kako sile utječu na gibanje, se zove [[kinematika]]. Radi boljeg razumijevanja gibanja i s njim povezanih pojmova, ovdje je izloženo nekoliko specifičnih slučajeva: Line 25 ⟶ 31: [[Jednoliko gibanje po kružnici]] [[Jednoliko ubrzano gibanje po kružnici]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Klasična mehanika]]

Gibanje: razlika između inačica