Južnoslavenski jezici: razlika između inačica

[[Datoteka:Dialectos de las lenguas eslavas meridionales.PNG|thumb|desno|250px|Južnoslavenski jezični kontinuum sastoji se od dijalektnog sustava koji se proteže od jugoistočnih Alpi do Crnoga mora, tvore ga sljedeći nacionalni standardni jezici:{{legenda|#F11C2F|[[slovenski jezik]]}}

{{legenda|#FAD000|[[hrvatski jezik]]}}

{{legenda|#343C99|[[crnogorski jezik]]}}

{{legenda|#368EB9|[[srpski jezik]]}}

:'''[[srpski jezik]]'''

::[[slavenosrpski jezik]]

:'''[[crnogorski jezik]]'''

*[[istočno južnoslavenski jezici|Istočnojužnoslavenski]] (3):

*Postojeći južnoslavenski nacionalni jezici iskristalizirali su se u [[slovenski jezik]], [[hrvatski jezik]], [[bošnjački jezik]], [[crnogorski jezik]], [[srpski jezik]], [[makedonski jezik]], [[bugarski jezik]].

*Prema dijalektološkom kriteriju južnoslavenske jezike možemo svrstati u sustave ili sisteme, slovenski jezični sustav obuhvaća slovensko narječje koje se sastoji od niza dijalekata na ozemlju od Koruške i Soče na zapadu do granice sa Republikom Hrvatskom na jugoistoku, dijalekti slovenskog jezičnog sustava neposredno uz hrvatsku granicu spadaju u prijelazne govore koji se nadovezuju na hrvatske dijalekte. Hrvatski jezik kao sustav obuhvaća prostor triju narječja koja su se ustrojila tijekom povijeti, to su [[kajkavsko narječje]] koje se sa svojim istočnim dijalektima nadovezuje na sjeverozapadne štokavske dijalekte što je izraženo u križevačko-podravskom dijalektu i u sjeverozapadnim govorima slavonskoga dijalekta. U južnim dijalektima kajkavsko narječje se nadovezuje na čakavsko u prigorskom, donjesutlanskom, goranskom, gornjemiranskom i srednjočakavskom dijalektu koji posjeduju i kajkavske i čakavske osobine tako da ne postoji jasna diferencijacija prema kajkavskom narječju. Jezični sustav hrvatskoga jezika nastavlja se na [[čakavsko narječje]] sa ulančanim nizom dijalekata povezanih na zapadu i sjeverozapadu sa kajkavskim a na istoku i jugoistoku sa štokavskim narječjem, u južnočakavskom dijalektu nema jasne diferencijalne crte prema zapadnoštokavskom dijalektu na koji se prirodno nadovezuje, i drugi zapadnoštokavski dijalekti i govori nadovezuju se na čakavske dijalekte. [[Štokavsko narječje]] hrvatskoga jezika obuhvaća zapadnoštokavske dijalekte, to su zapadnoštokavski ili (bosansko-dalmatinski), istočnobosanski ili (ščakavsko-jekavski), slavonski i istočnohercegovački dijalekt (koji je u stvari skupina dijalekata, dubrovački, žumberački, bjelovarsko-srednjoslavonski, glinsko-slunjski, pounjski, istočnoslavonski, stolačko-neretvanski, istočnohercegovački, krajiški) u kojemu se ističu hrvatski novoštokavsko ijekavski govori kao zasebni sa ikavsko-jekavskim osobinama i snažnim čakavskim elementima (u dubrovačkom dijalektu). U istočnohercegovačkom dijalektu je prijelazna crta prema istočnoštokavskim dijalektima.

*Jugoistočno od hrvatskog i bošnjačkog jezičnog sustava prostire se crnogorski jezični sustav na istočnoštokavskom govornom prostoru zetsko-sandžačkog dijalekta i prijelaznih jugoistočnih ijekavskih govora istočnohercegovačkog dijalekta.

*Istočno od hrvatskog i bošnjačkog jezičnog sustava te sjeverno od crnogorskog jezičnog sustava proteže se srpski jezični sustav sa rubnim jugozapadnim govorima istočnohercegovačkog preko vojvođanskog i šumadijskog, kosovsko-resavskog do zapadnih dijalekata torlačkog narječja koje se nadovezuje na istočne bugarske dijalekte te na južne makedonske dijalekte. Zapadnobugarski dijalekti nadovezuju se na istočnobugarske sve do Crnog mora.