André-Marie Ampère: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
izvor, dodana vanjske poveznice |
Nadopunio André-Marie Ampère |
||
Redak 1:
{{Znanstvenik
| ime = André-Marie Ampère
| slika = Ampere Andre 1825.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[20. siječnja]] [[1775.]]
| mjesto_rođenja = [[Lyon]], [[Francuska]]
| datum_smrti = [[10. lipnja]] [[1836.]]
| mjesto_smrti = [[Marseille]], [[Francuska]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Francuzi|Francuz]]
| etnicitet =
| polje = [[Kemija]], [[fizika]] </br> [[Matematika]], [[filozofija]]
| radna_institucija = Politehnička škola u Parizu <br/> ''Collège de France''
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Ampèreov zakon]] </br> [[Galvanometar]] </br> [[Elektromagnet]]
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}
'''André-Marie Ampère''' ([[Lyon]], [[20. siječnja]] [[1775]]. - [[Marseille]], [[10. lipnja]] [[1836]].), [[Francuska|francuski]] [[fizičar]], [[matematičar]], [[kemičar]] i [[filozof]]. [[Profesor]] na Politehničkoj školi u [[Pariz]]u ([[Francuski jezik|fr]]. ''École polytechnique'') i na ''Collège de France''. Među prvima je razlučio [[atom]]e i [[molekule]]. Izumio je [[galvanometar]], pridonio razvoju električnoga [[brzojav]]a ili telegrafa i, s [[François Arago|D. F. Aragoom]], [[elektromagnet]]a. Među prvima rabio nazive električni [[napon]] i [[električna struja]]. Potaknut otkrićem [[Hans Christian Ørsted|H. C. Ørsteda]] da se [[magnet]]na igla zakreće pri promjeni struje koja teče žicom u blizini, Ampère je nastavio istraživanje povezanosti između [[elektricitet]]a i [[magnetizam|magnetizma]] ([[Ampèreov zakon]]). [[Pokus]]ima je istraživao međudjelovanje između dviju električnih struja i otkrio matematički izraz za tu [[sila|silu]]. Otkrio je da strujna petlja stvara slično [[magnetsko polje]] kao stalni ravni magnet. Razvio je mikroskopsko tumačenje magnetskih svojstava, prema kojemu su u svakom elementu tvari prisutni mali unutarnji strujni krugovi (molekularne struje) kojima se magnetska polja [[vektor]]ski zbrajaju i čije ukupno djelovanje ovisi o tome kakve su njihove međusobne orijentacije. Napravio je uređaj za mjerenje električne struje s pomoću pokretne igle, a to je prethodilo galvanometru. Na temelju analogije između električnih i magnetskih pojava, koja je bila potaknuta filozofskim argumentima ([[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling]]), moglo se očekivati da bi struja u strujnom krugu jednoga vodiča izazvala pojavu struje u drugome vodiču, koji nije priključen na [[električni izvor]]. Ampère je 1822. istraživao taj problem i napisao da takav učinak ne postoji, ali da se u drugoj žici ipak nešto može primijetiti pri uključivanju i isključivanju struje u prvoj žici. No tome nije pridavao pozornost, jer je tragao za strujom koja bi tekla cijelo vrijeme. Ponavljanje slična pokusa dovelo je [[Michael Faraday|M. Faradaya]] 1831. do otkrića [[Elektromagnetska indukcija|elektromagnetske indukcije]]. Ampère je jedan od istaknutih [[Enciklopedisti|enciklopedista]], član [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''Royal Society'') od 1827. Po njemu je nazvana jedinica [[Električna struja|jakosti električne struje]] [[amper]]. <ref> '''Ampère, André Marie''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2352], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
== Ampèreov zakon ==
{{Glavni|Ampèreov zakon}}
[[datoteka:Electromagnetism.svg|mini|desno|300px|[[Ampèreov zakon]] je zakon koji izražava činjenicu da [[magnetsko polje]] nastaje kao posljedica [[gibanje|gibanja]] [[Električni naboj|električnih naboja]]]]
'''Ampèreov zakon''' je zakon koji izražava činjenicu da [[magnetsko polje]] nastaje kao posljedica [[gibanje|gibanja]] [[Električni naboj|električnih naboja]], povezujući električne i magnetske pojave. Nazvan je po A. M. Ampèreu, koji je utemeljio [[elektromagnetizam]]. Izražen jezikom [[integral|integro]]-[[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnog računa]] glasi: "Linijski integral magnetskog polja po proizvoljnoj zatvorenoj krivulji razmjeran je ukupnoj električnoj struji koju obuhvaća ta krivulja":
: <math>\oint_{\mathcal S} \vec{B}\cdot\mathrm{d}\vec{s} = \mu_0 \cdot I</math>
gdje je:
: <math>\vec{B}</math> - [[magnetska indukcija]],
: <math>\mathrm{d}\vec{s}</math> - element [[Duljina|puta]] uzduž [[krivulja|krivulje]] [[integral|integracije]],
: <math>I\!</math> - [[jakost električne struje]] koju obuhvaća krivulja,
: <math>\mu_0\!</math> - [[magnetska permeabilnost]] [[vakuum]]a.
== Izvori ==
| |||