Razlika između inačica stranice »Mirko Vidović«

Obrisana 32 bajta ,  prije 4 godine
bez sažetka
m (promjena kategorije)
{{Dijakritički znakovi}}
{{izvor}}
[[Datoteka:Mirko_vidovic_vietnam_memorial_washington.jpg|200px|desno|mini|Mirko Vidović]]
'''Mirko Vidović''' ([[Bila (Livno, BiH)]] kraj [[Livno|Livna]], [[31. prosinca]] [[1940]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
 
Osnovnu školu pohađao je u rodnom selu Bila kod Livna ([[1947.]] - [[1951.]]), a nižu gimnaziju pak pohađao je od [[1952.]] do [[1955.]] u [[Odžak]]u i u [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]]. Tada se prvi put pojavilo i njegovo ime kao suradnika u prvom broju sarajevskih 'Malih novina'. Po završetku Male mature, upisao se je u Gimnaziju 'S.S. Kranjčević' u Livnu. Kao učenik drugog razreda gimnazije sudjelovao je u anonimnom natječaju 'Oslobođenja' za priču iz [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] i dobio prvu nagradu. Od tada je počeo život Mirka Vidovića kao književnog stvaratelja.
 
Zbog praktičnog opsluživanja svoje vjere, Vidović je imao velikih problema s ondašnjim Omladinskim komitetom SKBiH: zbog javnog izraza žaljenja za smrću pape [[Pio XII.|Pija XII.]] osuđen je na deset dana zatvora. Nastavničko vijeće ga je htjelo izbaciti iz Gimnazije, no osobnim jamstvom direktora škole, Arslana Zijadića ipak je uspio završiti Gimnaziju u Livnu. Za maturalni sastav dobio je opet prvu nagradu BiH - Antologiju djela pisaca BiH koju je osobno potpisao A. Vuco.
 
Nakon završetka Gimnazije u Livnu, zbog nemogućnosti da upiše arhitekturu u [[Zagreb]]u i zbog materijalnih problema inače, upisao se na Filozofski fakultet u [[Zadar|Zadru]]. Diplomirao je odličnim u prosincu [[1964]].
== Djela ==
 
Njegova Bibliografija se sastoji od 1280 objavljenih naslova, od toga 110 na stranim jezicima i na raznim stranama svijeta. U Domovini je objavio i dvije zbirke pripovijedakapripovjedaka iz srednjovjekovne Bosne - Drijenove svirale, [[1993.]] te Šta je, je - šta nije, nije - zbirku anegdota iz vremena kolektivizacije livanjskih sela nakon Drugog svjetskog rata.
 
U Rukopisu ima 42 knjige s raznih područja, a od toga 10 kazališnih drama i 12 svezaka iz Filozofije virtualnosti i stvarnosti (epistemološka analiza našeg vremena na svim segmentima lepeze znanja i znanosti.