Razlika između inačica stranice »Negativna selekcija«

Dodano 1.746 bajtova ,  prije 4 godine
m
uklanjanje izmjene 4646745 suradnika Ante Vranković (razgovor)
m (uklonjen cjelokupni sadržaj stranice)
m (uklanjanje izmjene 4646745 suradnika Ante Vranković (razgovor))
Negativna selekcija je pojam koji označava sustavno svjesno biranje i pomaganje [[zlo|lošeg]] na štetu dobrog, uglavnom podrazumijevajući davanje prednosti pri zapošljavanju i općenito napredovanju osobama čije su etičke i stručne kvalitete ispodprosječne, kako to primjerice ilustrira uzrečica: "Prvorazredni profesor bira prvorazrednog asistenta, a drugorazredni profesor bira trećerazrednog asistenta." aludirajući na nesigurnost nekvalitetnih stručnjaka, koji nastoje održati svoje pozicije protežiranjem još nekvalitetnijih kolega, za koje pretpostavljaju da ih neće moći ugroziti.
 
Mehanizam djelovanja negativne selekcije u kratkim crtama možda najbolje opisuju riječi prof. dr. Ive Bićanića<ref>Bičanić 2015</ref> koji je kazao da u Hrvatskoj „nema klime koja bi uklanjala blefere“, te da „oni koji dokazano ne rade po pravilima struke su avanzirani“, točno zaključivši da je sve to rezultiralo stanjem u kojem je Hrvatska postala „mala neuspjela zemlja koja ubrzano klizi u propast.“
 
[[Korupcija]] tj. [[moral]]na pokvarenost se u pravilu temelji upravo na negativnoj selekciji, bez koje se ne bi mogla održati.
 
Negativna selekcija je, kao jedan od temeljnih mehanizama korupcije uništila čak i najmoćniju državu na svijetu - [[Rimsko Carstvo]]. Posljednji rimski car, [[Romul Augustul]] je bio malodoban, baš kao i mnogi prije njega, postavljeni na svoje funkcije još u dječjoj dobi kako bi se njima moglo manipulirati.
 
==Bilješke==
{{Izvori}}
 
==Literatura==
Bičanić 2015 - Prof. dr. Ivo Bičanić: Nema klime koja bi uklanjala blefere, Večernji list, br. 18630, Zagreb, 3. prosinca 2015., str. 7
 
[[Kategorija:Etički pojmovi]]
[[Kategorija:Teologija]]
[[Kategorija:Sociologija]]