Hrvatska socijalno-liberalna stranka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uskl.
m →‎Povijest: loš prijevod "stranka", a ne "partija"
Redak 55:
[[nadnevak|Nadnevka]] 3. ožujka 1989. u [[Klub sveučilišnih nastavnika Sveučilišta u Zagrebu|Klubu sveučilišnih nastavnika]] Sveučilišta u Zagrebu održan je prvi sastanak Inicijativne grupe za osnivanje Hrvatskoga socijalno-liberalnog saveza.<ref name="HS">Dragan Đurić, Bojan Munjin, [[Srđan Španović]], Stranke u Hrvatskoj, NIRO »Radničke novine«, Zagreb, 1990., ISBN 86-7057-097-1, str. 8. i 211. (24. ožujka 1990.)</ref> Hrvatska socijalno-liberalna stranka osnovana je na Osnivačkoj skupštini u Zagrebu [[20. svibnja]] [[1989.]] godine pod imenom ''Hrvatski socijalno liberalni savez''. Među osnivačima je bio [[Velimir Terzić]].<ref>Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: Petar Požar, Split, 2001., ISBN 958-98046-2-0, str. 309.</ref> U okviru tadašnjeg [[Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske|Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske]] (SSRNH),<ref>[[Božidar Novak]], ''Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću'', Golden marketing – Tehnička knjiga; Press data, medijska agencija HND-a, Zagreb, 2005., ISBN 953-212-194-3, str. 954.</ref> HSLS je djelovao od 2. listopada 1989., otad je stranka dobila suglasnost za slobodno djelovanje u sklopu SSRNH. HSLS je bio prvom demokratskom [[politička stranka|političkom strankom]] osnovanom u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] za vrijeme komunističkoga režima. Nadnevka 24. ožujka 1990.<ref name="HS"/> na Godišnjoj skupštini HSLS je promijenio naziv u Hrvatska socijalno-liberalna stranka. Prvi predsjednik Stranke bio je [[Slavko Goldstein]]. Dražen Budiša izabran je za predsjednika [[1990.]] godine. Od veljače [[1996.]] do studenoga [[1997.]] godine predsjednik HSLS-a je [[Vlado Gotovac]], a tada je za predsjednika Stranke izabran ponovno Dražen Budiša. Od 2004. do 2006. predsjednik Stranke bio je [[Ivan Čehok]], da bi u veljači [[2006.]], nakon ponovnog ujedinjena sa Liberalnom strankom, za predsjednicu bila izabrana Đurđa Adlešič.
 
Makar je najznačajniju potporu birača (17,71 %) zabilježio na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|parlamentarnim izborima 1992. godine]], najznačajnije razdoblje za HSLS nastupa nakon kolovoza 1998. godine, kada uz financijsku pomoć federalne agencije "USAID" otvara svoj ured u Zagrebu "International Republican Institute" (IRI). Već nakon mjesec dana konzultacija koje IRI provodi sa šest vodećih oporbenih stranaka, a u svrhu "''pobjede demokratskih partijastranaka nad autoritarnim režimom kojega su uspostavili Franjo Tuđman i njegova partijastranka''" (riječi iz kasnijeg izvješća samog IRI-ja) u [[kolovoz]]u [[1998.]] je sklopljen sporazum da će na narednim parlamentarnim izborima izaći tih šest oporbenih stranaka u dvije izborne koalicije - jednu koju će činiti [[SDP]] i [[HSLS]], te drugu koju će činiti [[HSS]], [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]], [[Liberalna stranka|LS]] i [[IDS]]; ujedno je unaprijed dogovoreno da će se imenovanja na funkcije u budućoj koalicijskoj vlasti dijeliti po ključu 50 posto za SDP, 25 posto za HSLS i 25 posto za preostale četiri stranke.<ref>[http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PDACG853.pdf "Croatia Closeout Report July 2001 - June 2004"], INTERNATIONAL REPUBLICAN INSTITUTE - Agency for International Development, v. osobito str. 1 i 11, pristupljeno 21.9.2014.</ref> Nije posve jasno zašto je bilo dogovoreno da će SDP dobiti dvostruko više budućih dužnosničkih mjesta (a time i utjecaja u vlasti) od HSLS-a: naime je na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|parlamentarnim izborima 1995. godine]] HSLS bio dobio 11,55 %, a SDP skromnijih 8,93 % glasova birača; prije toga je na prethodnim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|parlamentarnim izborima 1992. godine]] SDP bio dobio tek 5,52 % glasova, a HSLS čak 17,71 %. Može se pretpostaviti da je dio dogovora bilo zajedničko kandidiranje HSLS-ovog čelnika [[Dražen Budiša|Dražena Budiše]] kao kandidata na [[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|hrvatskim predsjedničkim izborima 2000]].
 
Nakon političkih poraza u sukobu sa svojim koalicijskim partnerom SDP-om, izlazi HSLS 2002. godine iz koalicijske vlade. Taj korak ne slijede svi saborski zastupnici iz reda HSLS-a; na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|parlamentarnim izborima 2003. godine]] osvaja HSLS tek 1,32 % glasova.