Razlika između inačica stranice »Park prirode Vransko jezero«

== Fauna ==
 
Zajednica riba se sastoji od morske i slatkovodne ribe. Današnja struktura ribe posljedica je niza neprirodnih zahvata. Od 17 vrsta, samo su dvije autohtone: [[jegulja]] ''(Anguilla anguilla)'' i [[riječna babica]] ''(Salaria fluviatilis)''. Ostale su u ekosustav jezera unesene slučajno ili radi uzgoja. [[Som]], [[šaran]] i [[linjak]] su uneseni [[1948.]] radi [[uzgoj]]a. [[Gambuzija]] ''(Gambusia affinis)'' je unesena radi kontrole [[Komarci|komaraca]].<ref name="fauna">[http://vransko-jezero.hr/cms/content/view/34/174/lang,cro/ PP Vransko jezero - Fauna], pristupljeno 2. prosinca 2013.</ref> U jezeru su najbrojnije [[Babuška (riba)|babuška]] (Carassius gibelio) i endemska jadranska crvenperka - drlja ''(Scardinius dergle)''. Od morskih riba u jezeru se nalaze [[lubin]], [[podlanica]], [[List (riba)|list]] i više vrsta [[Cipal|cipla]] ([[cipal bataš]], [[cipal balavac]], [[cipal dugaš]], [[cipal putnik]], [[cipal zlatac]]).<ref>Mrakovčić, str. 129</ref>
 
Najbrojnija i najčešća vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]] u Parku je [[velika zelena žaba]] ''(Rana ridibunda)'', [[Obična gatalinka|gatalinka]] ''(Hyla arborea)'' i [[Zelena krastača|zelena]] ''(Bufo viridis)'' i [[smeđa krastača]] ''(Bufo bufo)''. Rijetkim vrstama smatraju se [[šareni daždevnjak]] ''(Salamandra salamandra)'' i [[žuti mukač]] ''(Bombina variegata)''.<ref>Mrakovčić, str. 143</ref> Ugrožene su [[mali vodenjak]] ''(Triturus vulgaris)'', gatalinka i žuti mukač. Sve vrste žaba koje obitavaju na jezeru, osim velike zelene žabe, zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta vodozemaca.<ref>Mrakovčić, str. 151</ref>
 
U Parku obitava 19 vrsta [[Gmazovi|gmazova]] i svi osim [[poskok]]asve su zakonski zaštićeni.<ref>Mrakovčić, str. 176</ref> Od [[kornjača]] to su [[obična čančara]] ''(Testudo hermanni)'' i [[barska kornjača]] ''(Emys orbicularis)''. Od [[gušter]]a to su [[blavor]] ''(Ophisaurus apodus)'', [[kućni macaklin]] ''(Hemidactylus turcicus)'', [[zidni macaklin]] ''(Tarentola mauritanica)'', [[ljuskavi gušter]] ''(Algyroides nigropunctatus)'', [[oštriglavaoštroglava gušterica]] ''(Archaeolacerta oxycephala)'', [[veliki zelembać]] ''(Lacerta trilineata)'', [[krška gušterica]] ''(Podarcis melisellensis)'' i [[primorska gušterica]] ''(Podarcis sicula)''. Od zmija najčešće su ribarica ''(Natrix tesselata)'' i [[bjelouška]] ''(Natrix natrix)'', ali ima i [[šara poljarica]] ''(Coluber gemonensis)'', [[bjelica]] ''(Elaphe longissima)'', [[šilac]] ''(Coluber najadum)'', [[kravosas]] ''(Elaphe quatuorlineata)'', crvenkapicacrvenkrpica ''(Elaphe situla)'', [[zmajur]] ''(Malpolon monspessulanus)'' i [[poskok]] ''(Vipera ammodytes)''.<ref>Mrakovčić, str. 160</ref> Balkanskim endemima smatraju se krška gušterica, mrki ljuskavi gušter i šara poljarica. Oštroglava gušterica je endemična svojta Dalmacije.<ref>Mrakovčić, str. 175</ref>
 
Fauna sisavaca je tipična za Dalmaciju i čini ju oko 40 vrsta.<ref name="M183">Mrakovčić, str. 183-185</ref> Najbrojniji sisavci zabilježeni na ovom području spadaju u glodavce, kukcoždere, zvijeri i šišmiše. Neke od najistaknutijih vrsta su [[bjeloprsi jež]] ''(Erinaceus concolor)'', [[veliki potkovnjak]] ''(Rhinolophus ferrumequinum)'', [[veliki šišmiš]] ''(Myotis myotis)'', [[patuljasti šišmiš]] ''(Pipistrellus pipistrellus)'', [[poljska rovka]] ''(Crocidura suaveolens)'', [[tvor]] ''(Mustela putorius)'', [[kuna bjelica]] ''(Martes foina)'', [[divlja svinja]] ''(Sus scrofa)'', [[šumski miš]] ''(Apodemus sylvaticus)'', [[štakor selac]] ''(Rattus norvegicus)'' i [[Obični zec|zec]] ''(Lepus europaeus)''.<ref name="M183"/><ref name="fauna"/> [[Dalmatinski krški puh]] ''(Eliomys quercinus dalmaticus)'' i [[primorski dugouhi šišmiš]] ''(Plecotus kolombatovici)'' su endemične svojte Dalmacije.<ref>Mrakovčić, str. 206</ref>
352

uređivanja