Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
dopuna
Redak 1:
'''Stoljeća hrvatske književnosti''' je biblioteka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], pokrenuta 1993.<ref name="MH">[http://www.matica.hr/knjige/biblioteka/36/ Knjige - biblioteka - STOLJEĆA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI]</ref> Prvikao svescinastavak tiskanikoncepcijski susličnoga uniza proljećePet 1995.,stoljeća a predviđeno je da cijeli niz u više od tristo predviđenih svezaka obuhvati književna djela u rasponu od prvih srednjovjekovnih spomenika do suvremenehrvatske književnosti.
 
== Pet stoljeća hrvatske književnosti ==
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti zamišljena je kao nasljednica koncepcijski sličnoga niza Pet stoljeća hrvatske književnosti. Nakana urednika je preuzeti zadaću da bez ideoloških i drugih ograničenja revidira izbor prethodne biblioteke, s obzirom na autore i opseg njihove zastupljenosti, te s obzirom na bibliografske i druge priloge.
 
Pet stoljeća hrvatske književnosti (PSHK) najveći je nakladnički projekt ostvaren u povijesti hrvatske književnosti. Njegovo značenje bilo je i mnogo više od toga, jer je riječ o pothvatu koji je označio prekretnicu u odnosu prema vlastitoj književnoj baštini, književnim vrijednostima iz starije i novije književnosti i, naposljetku, pretpostavljao je i drukčiji odnos prema vlastitom jeziku. Naime, uz standardiziranu štokavštinu, bila su ravnopravno zastupljena djela pisana čakavštinom i kajkavštinom. Ediciju je potaknula Matica hrvatska uoči 120. godišnjice svoga osnutka (1842.-1962.), a sunakladnika je našla u Izdavačkom knjižarskom poduzeću Zora, na čijem je čelu bio [[Ivan Dončević]], jedan od članova poslijeratnog povjerenstva za izbor nove uprave, koji je potom na izvanrednoj skupštini MH održanoj 15. srpnja 1945. bio izabran za glavnog tajnika. Iako se na toj dužnosti nije zadržao duže od godinu dana, ostao je trajno vezan uz Matičin rad.
==Objavljeni naslovi==
 
U početku je Biblioteka bila zamišljena kao Hrvatska književnost u 100 knjiga, da bi se ubrzo spoznalo kako to nije moguće ostvariti pa je, u skladu s tadašnjim znanstvenim dosezima, preimenovana u Pet stoljeća hrvatske književnosti i proširena na deset kola po 12 knjiga. Prvi Poslovnik Biblioteke sastavljen je 20. veljače 1962., a potpisali su ga za Maticu hrvatsku predsjednik [[Jakša Ravlić]], za Nakladni zavod Matice hrvatske (NZMH) direktor Josip Tomić, za Zoru direktor Ivan Dončević te tajnik Ivan Krolo.
 
Umjesto planiranih 120 knjiga u Biblioteci PSHK objavljeno ih je 180, razvrstanih u 15 kola, te su najvećim djelom knjige rasprodane. Iako je MH, zbog određenih zakonskih zapreka, bila prisiljena osnovati svoj Nakladni zavod 1960. godine (glavni urednik [[Vlatko Pavletić]]), sve knjige, izuzev posljednjih, navodile su Maticu hrvatsku kao nakladnika čak i u vremenu zabrane njezina djelovanja.<ref>[http://www.matica.hr/kolo/319/Pet%20stolje%C4%87a%20hrvatske%20knji%C5%BEevnosti/ www.matica.hr], [[Jelena Hekman]], Građa za Enciklopediju Matice hrvatske, Kolo 4, 2011., pristupljeno 3. siječnja 2015.</ref>
 
== Stoljeća hrvatske književnosti ==
 
Prvi svesci tiskani su u proljeće 1995., a predviđeno je da cijeli niz u više od tristo predviđenih svezaka obuhvati književna djela u rasponu od prvih srednjovjekovnih spomenika do suvremene književnosti.
 
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti zamišljena je kao nasljednica koncepcijski sličnoga niza Pet stoljeća hrvatske književnosti. Nakana urednika je preuzeti zadaću da bez ideoloških i drugih ograničenja revidira izbor prethodne biblioteke, s obzirom na autore i opseg njihove zastupljenosti, te s obzirom na bibliografske i druge priloge.
 
=== Objavljeni naslovi ===
 
Do kraja 2015. godine u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti objavljeno je 130 naslova.<ref name="MH"/>
Line 778 ⟶ 790:
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
{{Matica hrvatska}}
[[Kategorija:Matica hrvatska]]
[[Kategorija:Izdavaštvo]]
 
{{Matica hrvatska}}