Asanaginica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sitnice |
|||
Redak 1:
{{naslov u kurzivu}}
[[Datoteka:Asanaginica_prvo_izdanje.jpg|mini|350px|desno|Prvo pismeno izdanje Asanaginice iz [[1774.]] u djelu [[Alberto Fortis|Alberta Fortisa]] Put po Dalmaciji.]]
'''''Asanaginica''''' (''Hasanaginica'') [[Hrvati|hrvatska]] je usmena [[balada]], koja je nastala između [[1646]]. i [[1649|49]]. u [[Imotski|Imotskoj krajini]] i prepričavala se s koljena na koljeno po Imotskom i okolini, postojeći tako u usmenom obliku, dok je nije zapisao [[1774]]. godine [[Italija|talijanski]] [[putopis|putopisac]] i [[etnografija|etnograf]] [[Alberto Fortis]] nazivajući je "morlačka balada" (morlačka = ilirička).
Presudni Splitski rukopis koji je potvrdio hrvatsko podrijetlo Asanaginice otkrio je hrvatski povjesničar [[Dujam Srećko Karaman]].<ref>[[Duško Kečkemet]]: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040806/feljton01.asp Prvi sabirač naših narodnih pjesama - Ikavsko-čakavski Split], Slobodna Dalmacija, 6. kolovoza 2004.</ref>
Line 45 ⟶ 46:
Među zanimljive podatke o Asanaginici je došao poznati hrvatski psihijatar [[Mijo Milas]], služeći se spoznajama iz psihijatrijske struke:<ref name="Milas">[http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/160054/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Dr. Mijo Milas: Asanaginicu je spjevala kršćanka i majka (razgovor vodio Siniša Kekez), 3. siječnja 2012.</ref>
* ''Asanaginicu'' je spjevala starija žena, majka i to kršćanka: pjesma pripada pjesmama koje su žene pjevale publici koja je razumjela takve pjesme. Pjesnikinja se uživljava u stanje svoje junakinje, [[projekcija]]). Da je kršćanka vidi se po tome elementu stida. Taj element najjasnije govori o kršćanskoj pripadnosti pjesme, budući da se pjesnikinja spjevanim tekstom se ne zamjera nitkome, podilazi slušateljstvu te izbjegava kritičke momente.<ref name="Milas"/>
*Balada pripada hrvatskom katoličkom puku iz [[Zabiokovlje|Zabiokovlja]]. Milas to vidi u središnjoj točci pjesme. Radi se o tome što je glavna junakinja stradala jer nije išla posjetiti ranjenoga muža, a muslimanke u takvim prigodama nisu posjećivale supruge, što je poznato iz povijesti i običaja. Postoje dodatni argumenti zašto pjesnik koji je musliman ne bi to uopće postavio. Kod muslimana je bio poznat [[talak]] (kad bi muž triput otjerao ženu, ona je morala otići), način na koji su se muslimanski parovi rastavljali, što je bio vrlo poznat običaj u Bosni. Autorica te pjesme ne zna za to odnosno sama pjesma uopće ne daje nikakvu naznaku o ''talaku''.<ref name="Milas"/>
Line 51 ⟶ 52:
[[Datoteka:Kostim Nine Vavre kao Hasanaginice MGZ 080209.jpg|mini|Kostim dramske umjetnice [[Nina Vavra|Nine Vavre]] kao Hasanagnice, [[Zagreb]], oko 1909. godine u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]]. Kostim je izrađen za praizvedbu Hasanaginice [[9. siječnja]] [[1909.]] godine, kada je Nina Vavra nastupila u naslovnoj ulozi Hasanaginice, a [[Andrija Fijan]] kao Hasan-aga.]]
=== ''Hasanaginica'', drama u HNK u Zagrebu ===
''Hasanaginica'', [[drama]] u stihovima [[Milan Ogrizović|Milana Ogrizovića]], ishodišni je tekst na temelju kojeg je [[glumac]] i [[redatelj]] [[Mustafa Nadarević]] napisao svoju verziju slavne balade, zapisane 1774. godine, o tužnoj sudbini žene turskog age. Smještena u bezvremenski okvir, Hasanaginica priča o čaršiji, Hasanaginu dvoru, ljubavi aginice i njezinu ponosu, a u priči se isprepliću dva vremena - sadašnje i vrijeme Hasanage, povezujući ljudske sudbine kroz vrijeme.
''Hasanaginica'' u izvedbi Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu]] (premijera predstave bila je [[21. travnja]] [[2006.]] godine) jedna je od najizvođenijih dramskih predstava u nekoliko proteklih sezona, izvedbama ne samo u [[Zagreb]]u, nego i na brojnim gostovanjima širom [[Hrvatska|Hrvatske]].
Osvojene nagrade za predstavu ''Hasanaginice''
* [[Nagrada Tito Strozzi]] Mustafi Nadareviću za režiju i ulogu Hasanage u sezoni 2005./2006.
* [[nagrada Milan Begović|Nagrada publike Milan Begović]] na 17. [[Marulićevi dani|Marulićevim danima]]
Line 63 ⟶ 64:
* Nagrada Fabijan Šovagović Mustafi Nadareviću za najboljeg glumca, Festival glumca u Vinkovcima, 2007. <ref>[http://www.hnk.hr/hr/drama/hasanaginica HNK, drama Hasanaginica] [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja#Hrvatsko_narodno_kazalište_u_Zagrebu|s dopusnicom HNK u Zagrebu]]</ref>
=== ''Asanaginica'', prva bošnjačka opera ===
''Asanaginica'' je služila i kao predložak za prvu [[bošnjačka opera|bošnjačku operu]], a premijerno je izvedena u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[2000.]] godine. Libreto je napisao [[Nijaz Alispahić]], glazbu je skladao [[Asim Horozić]], redatelj je bio [[Sulejman Kupusović]]. U naslovnoj ulozi nastupila je primadona sarajevske Opere [[Amila Bakšić]], a kao imotski kadija pojavljuje se poznati bh. tenor [[Jasmin Bašić]].
=== ''Hasanaginica'' Alekse Šantića ===
=== ''Hasanaginica'' Ante Vicana ===
Hrvatski glumac Ante Vican napisao je svoju adaptaciju ''Hasanaginice'' prema istoimenim dramama Milana Ogrizovića i Alekse Šantića.<ref>bljesak.info: [http://www.bljesak.info/rubrika/kultura/clanak/preminuo-glumac-ante-vican/80122 Preminuo glumac Ante Vican], bljesak.info, 22. ožujka 2014.</ref>
== Izvori ==
| |||