Mliječna kiselina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Mliječna kiselina''' (ili '''kiselinaetanskaetanska kiselina'''), 2-hidroksipropionska kiselina, CH<sub>3</sub>CH(OH)COOH. Spada u grupu [[Hidrokarbonske kiseline|hidroksikarbonskih kiselina]]. U svojoj molekuli sadrži jedan asimetrični ugljikov atom pa se pojavljuje u dvjema optički aktivnim modifikacijama (D-mliječna i L-mliječna kiselina) te kao njihova racemična, optički neaktivna smjesa (DL-mliječna kiselina). Tvori bezbojne kristale koji se tale na 25 do 26°C (D-m. k. i L-m. k.), odnosno na 18°C (DL-m.k.), pa prelaze u bezbojnu sirupastu higroskopnu tekućinu, vrlo lako topljivu u vodi i [[alkohol]]u, teško topljivu u [[eter]]u.
 
L-mliječna kiselina stvara se raspadanjem [[glikogen]]a u [[mišić]]ima koji su pod opterećenjem i uzrok je njihova [[umor]]a. D-mliječna kiselina nastaje vrenjem iz [[šećer]]a i drugih ugljikohidrata djelovanjem anaerobnih [[bakterija]], pa se zato nalazi u kiselome mlijeku, kiselom zelju, [[sir]]u, siliranom krmivu itd.. Mliječna kiselina idustrijski se proizvodi fermentacijom šećera iz [[škrob]]a, melase ili sulfitne lužine, a sintetski reakcijom cijanovodične kiseline i [[acetaldehid]]a, uz kiselinski nitril kao međuproizvod. Rabi se umjesto [[limunska kiselina|limunske]] i [[vinska kiselina|vinske]] kiseline u proizvodnji [[bezalkoholno piće|bezalkoholnih pića]], kiselih [[bombon]]a, u medicini, tekstilnoj i kožnoj industriji, industriji vrenja i dr..