Razlika između inačica stranice »Mavrov brevijar«

Dodano 230 bajtova ,  prije 4 godine
bez sažetka
== Vlasnici knjige ==
Prvi vlasnik brevijara, Mavar, bio je vrbnički pop, koji je u razdoblju od 1471. do 1483. službovao na području Konavala, o čemu je na marginama brevijara zapisao: "to pisa pop Mavar z'Vrbnika kada stojaše v Konavli poli Dubrovnika".
Brevijar je ukraden iz Vrbnika vjerojatno koncem 18. stoljeća. Godine 1982. tadašnja Hrvatska republika otkupila ga je od talijanskog privatnog vlasnika Umberta Pezzolija u [[Rim]]u,<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/76595 Croatica et Slavica Iadertina, Vol.5 No.5. Ožujak 2010.] Stjepan Damjanović: Marija Pantelić, s. Agnezija (Ferdinandovac, 12.lipnja 1915.–Zagreb, 8. listopada 2008.), str. 512-4</ref> za vrlo veliki iznos, tako da je danas u [[NSK|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]].
 
== Opis knjige i njezina sadržaja ==
Knjiga ima 417 listova pergamene. Napisan je u dvama stupcima po 30 redaka ustavnom glagoljicom i ukrašen lijepim crvenim i zelenim inicijalima. Ima velik broj spojenica, njih oko 270. Knjiga rabi hrvatski naziv za glagoljsko pismo. Ona potvrđuje i neuniformiranost hrvatskih liturgijskih knjiga. Smatra se da je u Mavrovu brevijaru sačuvana najstarija varijanta nacionalnoga lokalnog oficija (službe), redigirana na hrvatskom tlu. Brevijar donosi treću, dotada nepoznatu, inačicu službe sv. [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]]. Vrlo je zanimljiv kult [[Ilija prorok|sv. Ilije]] kakav se nalazi u latinskim knjigama zagrebačke crkve, pa se naslućuje da je taj kult hrvatskim glagoljašima stigao iz francuskih obrednih knjiga preko Zagreba. <ref>[[Marija Pantelić]], Glagoljski misal popa Mavra iz god. 1460. Slovo, 15-16(1965), str. 94-149.</ref>
 
==Astronomski sadržaj brevijara ==