14.949
uređivanja
Nadopunio Slobodni pad
(→Vrela) |
(Nadopunio Slobodni pad) |
||
|
[[datoteka:Gravity gravita grave.gif|mini|300px|desno|Uobičajeno je da se slobodni pad uzima kao primjer [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednolikog ubrzanog gibanja]] (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora [[zrak]]a ili [[trenje|trenja]].]]
[[datoteka:Leaning tower of pisa 2.jpg|mini|desno|300px|[[Kosi toranj u Pisi]] gdje je [[Galileo Galilei]] utvrdio da je [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanje]] bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela.]]
'''Slobodni pad''' je [[gibanje]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] isključivo pod utjecajem [[Gravitacija|sile teže]]. Zakonitosti slobodnoga pada prvi je proučavao [[Galileo Galilei]], te ustanovio da je [[prijeđeni put]] ''s'' proporcionalan kvadratu protekloga vremena ''t'', a [[brzina]] ''v'' jednoliko raste s proteklim [[Vrijeme (fizika)|vremenom]], te da [[gibanje]] ne ovisi o [[masa|masi]] tijela koje pada. Na temelju [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonovih jednadžbi gibanja]] i [[Newtonov zakon gravitacije|teorije gravitacije]] te se proporcionalnosti izražavaju jednadžbama:
:<math> s =\frac{g}{2} \cdot t^2 </math>
:<math> v = g \cdot t </math>
gdje je: ''g'' - [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanje sile teže]] koje na [[Zemlja|Zemlji]] iznosi prosječno 9,8066 [[Metar u sekundi na kvadrat|m/s²]] i mijenja se ovisno o položaju na površini Zemlje zbog njezina oblika ([[geoid]]), [[vrtnja|vrtnje]] ([[centrifugalna sila]]) i rasporeda mase (kopno–more). Na [[Mjesec]]u je površinsko [[gravitacija|gravitacijsko]] [[ubrzanje]] oko šest puta manje, a na [[Mars]]u tri puta. Te jednadžbe ne uzimaju u obzir otpor zraka pa striktno vrijede samo za slobodni pad u [[vakuum]]u, na primjer u vakumiranoj cijevi ili na [[Svemirske letjelice|svemirskim letjelicama]] bez [[atmosfera|atmosfere]]. Iz navedenih jednadžbi moguće je uklanjanjem veličine ''t'' dobiti treću jednadžbu za slobodni pad:
:<math> v = \sqrt{2 \cdot g \cdot s} </math>
koja daje vrijednost brzine u pojedinim točkama prijeđenoga puta. <ref> '''slobodni pad''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56667] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
==Povijest==
Vrlo točne vrijednosti konstante ''g'' mogu pružiti informacije o geološkoj građi podzemlja, pa se rabe, na primjer, kao jedna od metoda pri traganju za ležištima nafte i plina.
== Izvori ==
{{izvori}}▼
==Povezani članci==
* [[Padobran]]
* [[Gravitacija]]
▲{{izvori}}
| |||