Trnovac Glinski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 28:
Kao posebno naselje pojavljuje se tek pred kraj 19. st.,tj. oko 1900-e godine. Prije toga selo je bilo u sastavu sela Mali Gradac. Nije poznato zašto je ovo naselje dobilo naziv Trnovac, iako u Hrvatskoj i susjednim zemljama postoje mnoga naselja istog naziva.
 
 
'''
'''Stanovništvo i stanovanje'''
 
 
Redak 85:
Po popisu 1948.god.u Trnovcu je bilo popisano 90 seoskih kućanstava i svako kućanstvo imalo je vlastitu kuću. Kuće su bile različite veličini zavisno o mogućnostima vlasnika, ali su sve kuće bile istog načina gradnje, tj.ruralne arhitekture tipične za ovo područje. Princip gradnje prenosio se usmenom predajom pa su kuće svojom jednostavnošću odražavale mogućnosti i želje svog vlasnika te se uklapale u prostor. Kuće su građene od hrastove rezane građe (brvana) većinom debljine 80 mm i imale su dvije ili više prostorija. Za ulaz su se koristila drvena stubišta i tzv.ganjak jer su kuće imale podrum koji je uglavnom rađen od kamena i služio za gospodarske svrhe. Krov je visok i pokriven "biber" crijepom i bez dimnjaka. Nakon mnogih devastacija 90-ih godina prošlog stoljeća, kuće se proglašavaju vrijednim doprinosom ruralnoj arhitekturi i nasljeđem ovog kraja pa se nastoje zaštiti od daljnjeg urušavanja ograničavanjem prodaje, prenošenjem u druge krajeve i sl.
 
 
'''Ekonomija sela'''
 
Ekonomija sela bazirala se isključivo na poljoprivrdnoj proizvodnji iako mogućnosti za uspješnu proizvodnju i dobre prinose nije bilo zbog objektivnih razloga kao što su nepovoljna konfiguracija terena i kvaliteta zamljišta; usitnjenosti seoskih posjeda i zamljišnih parcela; neadekvatan način obrade zemlje i uzgoja usjeva. U prošlosti sve su to bili siromašni seoski posjedi koji nisu imali drugog izbora i mogućnosti da prehrane sebe i svoju porodicu,osim obrade zemlje i uzgoja svega što je potrebno za život. Za obradu zemlje osim vlastitog rada korištene su volovske i (rjeđe) konjske zaprege, te uobičajene poljoprivredne naprave i alatke.
 
U ratarstvu najzastupljeniji su bili kukuruz i pšenica. Prinos pšenice bio je slabiji pa su kukuruzi i proizvodi od kukuruznog brašna bili najvažniji u ishrani. Žitarice su se mljele u mlinovima-vodenicama koji su bili na obližnjem potoku (bilo ih je sedam). Zbog neposredne blizine šume za ispašu, osim vlastitih pašnjaka, korištene su šumske i ostale javne površine. U stočarskoj proizvodnji prevladavaju uzgoj goveda i svinjogojstvo. S proizvodima stočarstva najviše se išlo na tržište da bi se obezbijedio novac za plaćanje poreza i osnovne potrebe kućanstva. U voćarstvu prevladava uzgoj šljiva. Najviše se uzgajala plava šljiva trnovača od koje se pekla dobra rakija.
 
U posljednjoj trećini 20-og stoljeća dolazi do postepene modernizacije proizvodnje, prvenstveno kroz uvođenje modernijih strojeva za obradu zemlje, primjenu novih tehnologija uzgoja i napuštanja onih parcela koje su bile nepogodne za obradu. 80-ih godina 20.stoljeća selo za svoje prilike doživljava vrhunac razvoja i standarda što se postiže povećanom proizvodnjom i smanjenjem broja stanovnika na nivo razmjeran količni raspoloživog zemljišta. Poslije 80-ih slijedi nazadovanje u svakom pogledu koje još uvijek traje.
 
 
<big>'''Prezimena'''</big>
 
Po svim popisima stanovništva do 1991.godine u selu Trnovac Glinski je bilo 10 prezimena i to: '''Banjanac''', '''Birač''', '''Drekić''', '''Drljača''', '''Paripović''', '''Sanković''','''Radulović''', '''Šukunda''', '''Tintor''' i '''Vučković'''. Do 2. svjetskog rata u selu su živjele dvije porodice Roma koji su se prezivali Grubić. Neka prezimena su opće poznata i česta ( Vučković, Radulović), a neka rijetka i specifična za ove krajeve ( Birač i Šukunda). Tradicionalno najbrojniji su bili Birači i Vučkovići. Prema podacima iz popisa 1948. godine kada su tek započele migracije stanovništva iz sela, prezimena Birač sa 138 i Šukunda sa 48 stanovnika bila su najbrojnija u SR Hrvatskoj, dok je prezime Vučković sa 111 stanovnika zauzimalo treće mjesto. U zadanjih 10-ak godina dolazi do velikih promjena pa i do samanjenja broja prezimena. Po popisu 2001. imamo tri prezimena manje (Banjanac, Drekić i Drljača).