Inačica od 8. siječnja 2016. u 19:14 uredi 46.229.254.43 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 8. siječnja 2016. u 19:55 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.875 edits m uklonjena promjena suradnika 46.229.254.43 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura Novija izmjena →
Redak 1: '''Narodna stranka''' iu Dalmaciji, također i '''narodnjaci''' ili '''aneksionisti''', naziv je za stranku u [[Kraljevina Dalmacija\|Kraljevini Dalmaciji]] pod vlašću [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]], osnovanu [[1861]]. godine. Padom [[Bachov apsolutizam\|Bachova apsolutizma]] u [[Dalmacija\|Dalmaciji]] su se razvila ~~koji m out you tu gether tva~~dva tabora. S jedne strane bila je tzv. [[autonomaši\|Autonomaška stranka]] („autonomaši“, „tolomaši“, kasnije i „talijanaši“), koja se zauzimala za samostalnu Dalmaciju pod austrijskom upravom. S druge strane bili su narodnjaci, a kasnije Narodna stranka, koji su se zauzimali za ujedinjenje Dalmacije s [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija\|Hrvatskom i Slavonijom]]. Prvaci Narodne stranke uređivali su [[Narodni list]] („Il Nazionale“) koji je promicao jedinstvo hrvatskih zemalja i uporabu hrvatskoga jezika, a izlazio je od [[1862]].) Narodnjaci su u srpnju 1862. utemeljili i Maticu dalmatinsku koja je također promicala preporodne ideje. Premda je većinsko stanovništvo bilo [[hrvati\|hrvatsko]], pod utjecajem bogatog [[Talijani\|talijanskoga]] građanstva u izborima za [[Dalmatinski sabor]] ispočetka su pobjeđivali autonomaši, što je bio i izraz interesa [[beč]]koga dvora. Zbog bečkog [[centralizam\|centralizma]] i talijanskog [[iredentizam\|iredentizma]], autonomaši i aneksionisti udružili su se [[1862]]. u Liberalni savez, no taj je dogovor bio kratka vijeka, a razlike prevelike. Unatoč pritiscima i smicalicama povlaštenih staleža i državnih vlasti, Narodna stranka neprestano jača, kako u Saboru gdje konačno pobjeđuje [[1870]]., tako i u općinama. Od gradova u vlast Narodne stranke već [[1865]]. dolazi [[Knin]], a [[1873]]. [[Šibenik]], dok su se autonomaši i talijanaši konačno koncentrirali u [[Zadar\|Zadru]], te se ondje najduže zadržali na vlasti. Istaknuti vođe Narodne stranke bili su [[Mihovil Pavlinović]], [[Miho Klaić]], [[Šime Ljubić]], [[Juraj Biankini]], [[Lovro Monti]], [[Natko Nodilo]], [[Kosta Vojnović]]. Među njima je bio i dr. [[Gajo Bulat]] koji je [[1882]]. predvodio osvajanje vlasti u [[Split]]u, kad je prvi narodnjački gradonačelnik Splita postao [[Dujam Rendić-Miočević]] ([[1882]].-[[1885]].), od kojega će tu dužnost preuzeti Gajo Bulat ([[1885]].-[[1893]].).

Narodna stranka (Dalmacija): razlika između inačica