Crkveni Oci: razlika između inačica

[[Datoteka:Johnchrysostom.jpg|200px|thumb|desno|[[Sveti Ivan Zlatousti]], jedan od crkvenih otaca.]]

'''Crkveni oci''' su ugledni kršćanski pisci i [[teolog|teolozi]] iz prvih stoljeća [[kršćanstvo|kršćanstva]].<ref>''Fathers of the Church'', ''Catholic Encyclopedia''; New York: Robert Appleton Company, 1913.</ref> Crkva je do [[4. stoljeće|4. stoljeća]] ovaj pojam primjenjivala isključivo na [[biskup]]e, koji su bili oci pojedine mjesne Crkve, a time i oci svakog vjernika rođena na duhovni život u Crkvi. Od [[5. stoljeće|5. stoljeća]] ovaj pojam se pridaje i [[svećenik|svećenicima]] (npr. sv. [[Sveti Jeronim|Jeronim]]) i [[đakon]]ima (npr. sv. [[Efrem]]). Poznati su i pod nazivom '''crkveni naučitelji'''.

Za naslov crkvenog oca potrebni su određeni uvjeti: [[svetost]] života, pravovjerni nauk, drevnost (starina) i Crkveno odobrenje Crkve. Oblikovali su [[teologija|teologiju]] na temeljima [[Sveto pismo|Svetoga pisma]]. Odlikovali su se uzornim životom i svetošću. Neki od njih se slave kao [[svetac|sveci]]. Život i književnu djelatnost starih crkvenih otaca proučava [[patrologija]].

Apostolski oci su najraniji crkveni oci, koji su živjeli unutar dvije generacije nakon [[Isus]]ovih [[apostol]]a. Među njih se ubrajaju papa [[Klement I.]], sv. [[Ignacije Antiohijski]] i [[Polikarp iz Smirne|sv. Polikarp iz Smirne]]. Među spise apostolskih otaca uvrštavaju se spisi ''[[Herma Pastir]]'' i ''[[Didakhe]]'', ali nije im poznat autor.