Razlika između inačica stranice »Klement Aleksandrijski«

m
bez sažetka
m
m
[[Datoteka:ClemensVonAlexandrien.jpg|mini|'''Klement Aleksandrijski''' ]]
'''Klement Aleksandrijski''' ('''Tit Flavije Klement''') ([[Atena (grad)|Atena]], [[150.]] - [[215.]] Cezareja), idealist, voditelj katehetske škole, prvi "doktor kršćanstva", svetac.
 
== Život ==
Klement Aleksndrijski rodio se u [[Atena (grad)|Ateni]] od [[Poganstvo|poganskih]] roditelja. Pretpostavlja se da je ondje primio i osnovno obrazovanje. Ne zna se mnogo niti o vremenu niti o mjestu njegova obraćenja. Nakon obraćenja kreće na put težeći naučavanju poznatih učitelja. Neki izvori potvrđuju da je bio zaređen za svećenika. Krajem II. stoljeća, nakon lutanja po [[Mediteran]]u, [[Sirija|Siriji]] i [[Palestina|Palestini]], napokon se skrasio u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] (Egipat). Odlučujuć za njegovo usmjerenje bio je susret sa učiteljem Pantenom. Oko 200. godine Klement postaje njegov učenik i pomoćnik, a kasnije ga nasljeđuje na mjestu voditelja katehetske škole. Nekoliko godina kasnije za progona cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]], bježi iz [[Egipat|Egipta]] u [[Kapadocija|Kapadociju]] k svom učeniku Aleksandru koji će kasnije postati biskupom Jeruzalema i velikim prijateljem [[Origen]]ovim. Umire nešto prije 215. godine, vjerojatno u Cezareji.
 
Klement Aleksndrijski rodio se u [[Atena (grad)|Ateni]] od poganskih roditelja. Pretpostavlja se da je ondje primio i osnovno obrazovanje. Ne zna se mnogo niti o vremenu niti o mjestu njegova obraćenja. Nakon obraćenja kreće na put težeći naučavanju poznatih učitelja. Neki izvori potvrđuju da je bio zaređen za svećenika. Krajem II. stoljeća, nakon lutanja po [[Mediteran]]u, [[Sirija|Siriji]] i [[Palestina|Palestini]], napokon se skrasio u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] (Egipat). Odlučujuć za njegovo usmjerenje bio je susret sa učiteljem Pantenom. Oko 200. godine Klement postaje njegov učenik i pomoćnik, a kasnije ga nasljeđuje na mjestu voditelja katehetske škole. Nekoliko godina kasnije za progona cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]], bježi iz [[Egipat|Egipta]] u [[Kapadocija|Kapadociju]] k svom učeniku Aleksandru koji će kasnije postati biskupom Jeruzalema i velikim prijateljem [[Origen]]ovim. Umire nešto prije 215. godine, vjerojatno u Cezareji.
 
== Djela ==
 
Klement piše obilno: trilogija u kojoj iznosi cjelinu kršćanske teologije: apologetiku, etiku i dogmatiku sastoji se od tri djela: '''Protreptik''' (ili Nagovor – 12 poglavlja gdje se obraća Grcima i poziva ih da se obrate sa svojih praznih filozofija i priklone [[Krist]]u - [[Logos]]u čija je pjesma silnija od one Orfejeve); '''Pedagog''' (niz od 3 knjige – praktično moralno – asketskih opomena, savjeta i propisa; Pedagog je sam Krist); '''Stomati''' (ili Tapiserije – sustavno nepovezanoj zbirci različitih tema u sedam knjiga); slijede '''Excerpta ex Theodoto, Eclogae propheticae, Adumbrationes, Quis divius salvetur?''' (Gdje se bavi ćudorednim značenjem zemajskog posjeda).
 
== Nauka ==
 
Smatra ga se prvim “doktorom kršćanstva“ <ref>B. Altaner – Patrologie, 1977, str. 194</ref> zbog njegove velike učenosti i dobrog poznavanja, kako svih do tada napisanih spisa kršćanske tematike, tako i profanih spisa onog vremena. Premda kritizira vjeru pogana približava im se u raspravama stavljajući u odnos kršćansku objavu sa spoznajom i predkršćanskom filozofijom. Spretno pak tvrdi da se filozofija i vjera ne sukobljavaju nego da filozofija dobro dolazi vjeri pomažući joj da dođe do dublje spoznaje vjerskih istina. Ovo će kasnije biti i jasnije izrečen stav [[Crkva|Crkve]]. Želeći ipak pod svaku cijenu stavljati u odnos ove dvije stavrnosti na kraju upada u izvjesne greške i pretjeranosti precjenjujući filozofiju. Jezik i stil mu u zanosu pisanja prerasta u pjesnički. Bez obzira na sve ovo Klement se mnogo bavio praktičnim kršćanskim temama.
 
=== Nauka o Logosu ===
Klement želi utemeljiti svoj teološki sistem na ideji ''[[Logos]]a'', otprije poznatoj ideji koju je doticao među ostalima i sv. [[Justin Mučenik|Justin]]. On ju još više razvija čineći je konkretnijom i plodnijom. ''Logos'' je uzvišeni princip teološkog objašnjenja svemira. Logos je tvorac svijeta. On je objavio Boga u Zakonu starog zavijeta, u [[Filozofija|grčkoj filozofiji]] i konačno u punini vremena u utjelovljenju samoga sebe.
 
Klement želi utemeljiti svoj teološki sistem na ideji [[Logos]]a, otprije poznatoj ideji koju je doticao među ostalima i sv. [[Justin Mučenik|Justin]]. On ju još više razvija čineći je konkretnijom i plodnijom. Logos je uzvišeni princip teološkog objašnjenja svemira. Logos je tvorac svijeta. On je objavio Boga u Zakonu starog zavijeta, u grčkoj filozofiji i konačno u punini vremena u utjelovljenju samoga sebe.
 
=== Ekleziologija ===
 
Suprostavljajući se gnostičkim i heretičkim tvrdnjama on Crkvu vidi utemeljenu na Kristu i rođenu prije svih [[hereza]] pod znakom neraskidiva jedinstva. Ističe tri temeljna stupnja Crkvene hijerarhije: episkopat, [[prezbiterat]] i đakonat.
 
=== O sakramentima ===
[[Krštenje]] je novo rođenje kojim se preporađamo i postajemo posinjeni sinovi [[Bog|Božji]] i braća Kristova. PosljePoslije Krštenjakrštenja se, po njemukaonjemu kao i po drugim kršćanskim spisima tog vramena, samo jednom prima milost oproštenja grijeha u pokori. Brak potiče, a djevčanstvo ne smatra savršenijim izborom od braka.
 
[[Krštenje]] je novo rođenje kojim se preporađamo i postajemo posinjeni sinovi [[Bog|Božji]] i braća Kristova. Poslje Krštenja se, po njemukao i po drugim kršćanskim spisima tog vramena, samo jednom prima milost oproštenja grijeha u pokori. Brak potiče, a djevčanstvo ne smatra savršenijim izborom od braka.
 
== Izvori ==
{{izvoriIzvori}}
 
== Literatura ==
* Pavić – Tenšek, ''Patrologija'', Zagreb, 1993.
 
* PavićT. ŠagiTenšekBunić, Patrologija ''Povijest kršćanske literature I'', Zagreb, 19931976.
* Johanes Quasten, ''Patrology'', Utercht, 1980.
* T. Šagi – Bunić, Povijest kršćanske literature I, Zagreb, 1976.
* Berthold Altaner, ''Patrologie'', Freiburg – Basel –Wien, 1977.
* Johanes Quasten, Patrology, Utercht, 1980.
* Berthold Altaner, Patrologie, Freiburg – Basel –Wien, 1977.
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.patrologija.com/index.php?action=2&id=21 patrologija.com Klement Aleksandrijski]
 
* [http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2007/documents/hf_ben-xvi_aud_20070418_hr.html Clement of Alexandria] {{eng oznaka}}
* [http://www.patrologija.com/index.php?action=2&id=21 patrologija.com Klement Aleksandrijski]
* [http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2007/documents/hf_ben-xvi_aud_20070418_hr.html Clement of Alexandria] {{eng oznaka}}
 
 
{{Predložak:Crkveni oci}}
[[Kategorija:Crkveni oci]]