Litavci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 41 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q186192 (translate me)
KAŽE SE LITVANCI!!! Kakvi božji Litavci, vidio sam i Latavci, ne LITVA LITVANAC LITVANCI
Redak 1:
[[Datoteka:Rusiecki-Litwinka z wierzbami.jpg|mini|Litavka, ''Lithuanian Museum of Art in Vilnus'']]
[[Datoteka:Antanas Vileišis.jpg|mini|Litavac Antanas Vileišis]]
'''LitavciLitvanci''' (izvorno: lietuvis, lietuviai) jedan od [[Baltički narodi|baltičkih]] naroda [[Indoeuropljani|indoeuropske]] porodice nastanjen u području uz [[Baltičko more]]. Imenom Balti označavaju se Litavci, Latvijci ili Letonci i Stari Prusi. Ime Balti upotrijebio je prvi puta njemački lingvist [[Ferdinand Nesselman]] 1845. Naziv je nastao po Baltičkom moru.
 
LitavciLitvanci i [[Latvijci]] (često nazivani Letoncima) jedini su preživjeli baltički narodi. Prema [[Virginija Vasiliauskiene|Virginiji Vasiliauskiene]] i [[Jonathan Slocum|Jonathan Slocumu]] postoje mnoge sličnosti između jezika [[Slaveni|slavenskih]] i baltičkih naroda.
 
[[Hidronimija]] i [[arheologija]] ukazuju da su veliki dijelovi sjeveroistočne [[Europa|Europe]], otprilike od [[Moskva|Moskve]] do [[Berlin|Berlina]], uključujući sjeverni dio bazena [[Dnjepar|Dnjepra]], bio teritorij baltičkih naroda tokom prvog milenija prije Krista i kasnije. Slaveni u ovaj teritorij zalaze tek kasnije. Teritorij je bio obrastao neprohodnim šumama i daleko od glavnih migracijskih i važnih trgovačkih putova. Ova izoliranost pomogla je očuvanju arhaičnih jezika.
 
LitavciLitvanci se prvi puta spominju u povijesnim izvorima početkom 11 stoljeća. Ime 'Litvanija' ('Lithuania') spominje se [[1009]]. u kronikama ("[[Anales Quedlinburgenses]]"), napisano u latinskom kao 'Litua'. Od kraja 12. stoljeća, 'Litvanija' je česta u poljskim i njemačkim materijalima. Njemački oblik "Litauen" porijeklom je iz slavenske tradicije, u latinskom se naziva ''Lituania'.
 
Među LitavcimaLitvancima još se vide razlike među njihovim etničkim grupama (Aukstaičiai, Suvalkiečiai, Dzukai, Žemaičiai).
 
== Običaji starih LitavacaLitvanaca ==
[[Simonas Daukantas]] ([[1793]]-[[1864]]) bio je prvi litavski povjesničar koji o Litavcima piše na materinskom jeziku. U svome dijelu 'Budas senoves lietuviu, kalnenu ir zemaiciu' (Osobina starih Litavaca, brđana i [[Samogiti|Samogita]]') Daukantas piše da oni žive u u neprohodnim šumama koje veoma dobro poznaju. Zemlja i šume davale su im hranu, odjeću i oružje. LitavciLitvanci, Samogiti (sebe zovu Zemaiciai) i druga srodna plemena bavila su se lovom, zemljoradnjom, stočarstvom i [[pčelarstvo|pčelarstvom]]. Hranu i piće ovi gostoljubivi ljudi uvijek su rado podijelili s putnikom namjernikom i gostima. Sami sebe opskrbljivali su obućom, odjećom, kućanskim priborom i oružjem. Sa stranim trgovcima za [[željezo]] i [[sol]] i druge proizvode koje nisu mogli dobiti u vlastitoj proizvodnji, nudili su [[krzno]], vosak, [[med]] i ratarske i druge proizvode.
Prije uvođenja kršćanstvo|kršćanstva LitavciLitvanci su obožavali prirodne sile i mnoge bogove i božice, slično kao što imamo u starih [[Grci|Grka]] i [[Rimljani|Rimljana]]. Glavni bog bio je [[Perkunas]], bog Groma. Za svoje bogove LitavaciLitvanci su imali posebna svetišta, u svetim lugovima i šumama gorjela je sveta vatra koju su održavali čuvari 'vaidilutes'. Želje bogova objavljuje svećenik '''kriviai''', koji su podložni vrhovnom svećeniku '''kriviu krivaitis'''. -Litavci su bili posljednje pagansko pleme Europe. Mnogi su još u 16. i 17. stoljeću obožavali svoje stare bogove i čuvali običaje.
 
== LitavciLitvanci u domovini i svijetu ==
 
...u domovini oko 2,700,000