Razlika između inačica stranice »Kilogram«

Dodano 6.049 bajtova ,  prije 5 godina
Nadopunio Kilogram
m (uklonjena promjena suradnika 93.138.242.31 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika BlackArrow)
(Nadopunio Kilogram)
[[Slikadatoteka:CGKilogram.jpg|307px300px|thumbmini|desno|Računalno generirana slika [[pramjera|pramjere]] (etalona) u odnosu na koji je definiranodređen kilogram.]]
 
'''Kilogram''' (znak: kg) je mjerna jedinica za [[masa|masu]], te jedna od [[osnovne jedinice SI|osnovnih jedinica]] u [[SI|Međunarodnom sustavu jedinica (SI)]]. Jedan kilogram je definiran na ''Prvoj generalnoj konferenciji za utege i mjere'' [[1889.]] u Parizu kao masa međunarodne pramjere (etalona) koja se čuva u [[Međunarodni ured za mjere i utege|Međunarodnom uredu za mjere i utege (BIPM)]] u Sévresu kraj [[Pariz]]a.
[[datoteka:BIPM_courtyard.jpg|desno|mini|300px|Sjedište [[Međunarodni ured za mjere i utege|Međunarodnog ureda za mjere i utege]] u Sèvresu kraj [[Pariz]]a.]]
 
'''Kilogram''' (oznaka: kg) je [[mjerna jedinica]] za [[masa|masu]], te jedna od [[osnovne jedinice SI|osnovnih jedinica]] u [[SI|Međunarodnom sustavu jedinica (SI)]]. Jedan kilogram je definiran na ''Prvoj generalnoj konferenciji za utege i mjere'' [[1889.]] u [[Pariz]]u kao masa međunarodne [[pramjera|pramjere]] (etalona) koja se čuva u [[Međunarodni ured za mjere i utege|Međunarodnom uredu za mjere i utege (BIPM)]] u Sévresu kraj [[Pariz]]a. Kopije prakilograma u svojim mjeriteljskim uredima čuvaju zemlje potpisnice [[Metarska konvencija|Dogovora o metru]], pa tako i [[Hrvatska]]. Od kilograma (kojega je naziv povijesno nastao kao decimalna jedinica od grama) ne tvore se [[Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica|decimalne jedinice]], nego se one tvore od [[gram]]a. <ref> '''kilogram''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31443] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
Kilogram je jedina osnovna jedinica s predmetkom, te jedina koja je definirana u odnosu na pramjeru, a ne na neko temeljno fizikalno svojstvo.
*'''nanogram''' (znak ng) 0,000 000 001 grama.
 
Od većih jedinica često se koristi [[tona]] (znakoznaka: t), 1000 kilograma.
 
== Povijest ==
'''Kilogram''' (znak: kg) je mjerna jedinica za [[masa|masu]], te jedna od [[osnovne jedinice SI|osnovnih jedinica]] u [[SI|Međunarodnom sustavu jedinica (SI)]]. Jedan kilogram je definiran na ''Prvoj generalnoj konferenciji za utege i mjere'' [[1889.]] u Parizu[[Pariz]]u kao masa međunarodne [[pramjera|pramjere]] (etalona) koja se čuva u [[Međunarodni ured za mjere i utege|Međunarodnom uredu za mjere i utege (BIPM)]] u Sévresu kraj [[Pariz]]a. Kopije prakilograma u svojim mjeriteljskim uredima čuvaju zemlje potpisnice [[Metarska konvencija|Dogovora o metru]], pa tako i [[Hrvatska]].
 
=== Dogovor o metru ===
{{glavni|Metarska konvencija}}
 
'''Dogovor o metru''' ili '''Metarska konvencija''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Convention du Mètre'') je temeljni dokument svjetskoga mjernog jedinstva. Potpisali su ga 20. svibnja 1875. predstavnici 17 zemalja, među njima i ondašnja [[Austro-Ugarska]], u čijem je sastavu tada bila [[Hrvatska]]. Do danas je Dogovor o metru potpisalo pedesetak zemalja, među njima one gospodarski najrazvijenije, pa je zato on polazište međunarodne normizacije u razmjeni dobara, usluga i informacija. Dogovorom je osnovan [[Međunarodni ured za mjere i utege]] (BIPM) sa sjedištem u dvorcu Pavillon de Breteuil u Sèvresu kraj [[Pariz]]a. Uredom upravlja Međunarodni odbor za utege i mjere (CIPM), koji imenuje Opća konferencija za utege i mjere (CGPM), sastavljena od izaslanika svih zemalja potpisnica Dogovora. Ured je vrhunsko međunarodno znanstveno mjeriteljsko središte, u kojem se nalaze mnogi [[laboratorij]]i. Glavne su mu zadaće izradba, uspoređivanje i čuvanje međunardonih [[pramjera]] i njihovih kopija, uspoređivanje nacionalnih pramjera, [[etalon]]a i određivanje fizikalnih stalnica. U njegovu se trezoru čuvaju međunarodni pra[[metar]] (samo od povijesne važnosti) te i danas važeći međunarodni prakilogram. Dogovorom je međunarodno prihvaćen Metarski sustav jedinica, nastao u Francuskoj 1795. iz kojega se razvio današnji [[Međunarodni sustav mjernih jedinica]] ([[SI]]), prihvaćen 1960., koji je polazište suvremenoga međunarodnoga mjernog jedinstva. <ref> '''Dogovor o metru''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=15724] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
=== Metarski sustav jedinica ===
'''Metarski sustav''' jedinica je uređeni skup [[Mjerna jedinica|mjernih jedinica]], nastao u Francuskoj 1795. kako bi se stvorio sustav mjernih jedinica ''za sva vremena, za sve narode'', za razliku od dotadašnjih, koje su se oslanjale na [[autoritet]] i često se mijenjale s promjenom [[vlast]]i ili vladara. Pokušalo se jedinice osloniti na prirodne [[pramjera|pramjere]], odabrati za svaku veličinu po jednu jedinicu, a od nje [[Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica|decimalnim postupkom]] tvoriti veće i manje jedinice. Za jedinicu [[duljina|duljine]] odabran je 40-milijunti dio duljine [[meridijan]]a, nazvan [[metar]], a iz njega slijedi jedinica [[ploština|ploštine]] [[četvorni metar]] i jedinica [[obujam|obujma]] [[kubni metar]]. Za jedinicu [[masa|mase]] (tada se nazivala [[težina|težinom]]) odabrana je masa kubnoga centimetra [[voda|vode]], nazvana [[gram]], a naknadno se ustalila tisuću puta veća jedinica, kilogram. Iz decimalnih jedinica Metarskoga sustava razvile su se i neke jedinice s posebnim nazivima, na primjer [[ar]], [[hektar]], [[litra]], [[tona]].
 
Metarski sustav jedinica razvijao se i proširivao tijekom 19. stoljeća, pojedine su jedinice dobivale posebne nazive ([[amper]], [[om]], [[volt]], [[vat]] i drugo), a iz njega je 1901. nastao Giorgijev sustav ili MKSA-sustav, osnovan na jedinicama metar, kilogram, sekunda i amper, iz kojega se razvio današnji [[Međunarodni sustav mjernih jedinica]]. <ref> '''Metarski sustav jedinica''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40388] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
=== Međunarodni sustav mjernih jedinica ===
{{glavni|Međunarodni sustav mjernih jedinica}}
 
'''Međunarodni sustav mjernih jedinica''' ili '''međunarodni sustav jedinica''' (oznaka [[SI]], prema [[Francuski jezik|fran]]. ''Système international d’unités'') je sustav mjernih [[Mjerna jedinica|jedinica]], razvijen iz Metarskoga sustava jedinica, međunarodno prihvaćen 1960., nakon čega je općenito prihvaćen gotovo u cijelome svijetu. Sastoji se od 7 osnovnih jedinica ([[metar]]; kilogram; [[sekunda]]; [[amper]]; [[kelvin]]; [[Mol (mjerna jedinica)|mol]]; [[kandela]]), jedne posebne ([[celzijev stupanj]] ili °C) i 21 izvedene jedinice s posebnim nazivima i znakovima, od kojih se tvore ostale izvedene jedinice. Od toga je 19 jedinica nazvano prema znamenitim znanstvenicima, a 9 prema nazivima na grčkom i latinskom jeziku. Temeljno mu je svojstvo suvislost (koherentnost), to jest između njegovih je jedinica jednostavan odnos (pretvorbeni je faktor jedan). Od njegovih se jedinica s posebnim nazivima i znakovima prema potrebi decimalnim postupkom tvori do [[predmetci (prefiksi) mjernih jedinica|deset većih i do deset manjih jedinica]]. Primjenljiv je u svim područjima ljudske djelatnosti i u svim granama [[znanost]]i i [[tehnika|tehnike]]. <ref> '''Međunarodni sustav jedinica''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39852] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{Mrva-fiz}}
{{SI osnovne}}