Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika Xx236 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 195.169.209.53
Redak 1:
[[Datoteka:Vertreibung.jpg|desno|mini|250px|Bijeg Nijemaca iz [[Sudeti|Sudeta]] 1945.]]
'''Progon Nijemaca''' ([[njemački]] ''Flucht und VertreibungHeimatvertriebene'' <ref>[http://sfvv.de/ Die Bundesstiftung Flucht, Vertreibung, Versöhnung]</ref>) počeo je odmah nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i poraza [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], kada su u [[SSSR]]-u, [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] - sve državama koje su se nalazile pod njemačkom [[okupacija|okupacijom]] - počeli osvetnički pohodi i masovna protjerivanja autothonih pripadnika te nacije sa svojih teritorija, namećući im kolektivnu krivnju zbog [[ratni zločin|ratnih zločina]] [[nacizam|nacista]] tijekom rata.
 
Sa barem 12 millijuna<ref name=Weber2>[[#Weber|Weber 2004.]], str. 2</ref><ref name=Kacowicz100/><ref name=Schuck156>[[#Schuck|Schuck & Münz 1997.]], str. 156</ref> [[Nijemci|Nijemaca]] izravno pogođenih, vjerojatno 14 millijuna ili više, to je bilo najveće premještanje bilo koje etničke skupine u modernoj povijesti<ref name=Kacowicz100>[[#Kacowicz & Lutomski|Kacowicz & Lutomski 2007.]], str. 100<br>"...largest movement of European people in modern history"</ref> i najveće od svih evakuacija ili premještanja nakon Drugog svjetskog rata u [[Europa|Europi]].<ref name=Weber2/> Nijemci su nakon [[1945]]. protjerani iz mnogih država Europe, te su većinom pronašli utočište u [[Njemačka|Njemačkoj]] i Austriji, ali dobar dio i u [[SAD]]-u. Taj događaj se uglavnom klasificira kao "razmjena stanovništva"<ref>[[#Frank|Frank 2008.]], str. 275</ref><ref>[[#Fritsch-Bournazel|Fritsch-Bournazel 1992.]], str. 77</ref> ili kao [[etničko čišćenje]].<ref>[[#Osmańczyk|Osmańczyk 2003.]], str. 656</ref><ref>[[#Naimark|Naimark 2001]], str. 15, 112, 121 i 136</ref><ref>[[#Curp|Curp 2006.]], str. 200</ref><ref>[[#Cordell|Cordell 1999.]], str. 175</ref><ref>[[#Gibney & Hansen|Gibney & Hansen 2005.]], str. 196</ref> Neki povjesničari idu toliko daleko da progon karakteriziraju kao [[genocid]].<ref name="Shaw">[[#Shaw|Shaw 2007.]], str. 56 i 60</ref><ref name="Rubinstein">[[#Rubinstein|Rubinstein 2004.]], str. 260</ref><ref name="Ermacora">{{cite web|url=http://www.ermacora-institut.at/wDeutsch/dokumente/pdf/gutachten_ermacora_1991.pdf|title=Gutachten Ermacora 1991|first=Felix|last=Ermacora|format=pdf|date=1991}}</ref> Primjerice, [[Rudolph J. Rummel]] ga je svrstao i kao [[democid]] i kao genocid.<ref name=Rummel305>[[#Rummel|Rummel 1997.]], str. 305</ref>
Redak 217:
|}
== Analize događaja ==
{{Neutralnost}}
[[Datoteka:Südmähren Warte.JPG|desno|mini|200px|Spomenik protjeranim Nijemcima na kojem piše: "Pravo na domovinu je pravo čovjeka."]]
Njemački pisac [[Günter Grass]] je u romanu ''Korakom raka'' opisao događaj simboličnom pričom o brodu Willhelmu Gustloffu kojeg su 30. siječnja 1945. potopile sovjetske snage, te sa njim 9.000 njemačkih izbjeglica, od kojih su 4.000 bili djeca. <ref>[[#Prauser & Rees|Prauser & Rees 2004.]], str. 1</ref> Profesor dr. [[Alfred de Zayas]] je nazvao progon Nijemaca genocidom i jednim od najvećih prešutnih zločina saveznika. U svojoj je izjavi rekao:
Line 268 ⟶ 267:
*[http://stari.hrv.hr/newportal/vijesti/vijest.php?clanak=8479 60. gdišnjica progona Nijemaca i Austrijanaca]
*[http://www.scc-online.org/ph08feb.pdf Izbjeglički logor Ry u Danskoj (1945.-1949.] (u PDF-u)
*[http://sfvv.de/ Die Bundesstiftung Flucht, Vertreibung, Versöhnung]
 
[[Kategorija:Genocidi]]