Ogulin: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
uklanjanje izmjene 4656616 suradnika Expoundingmachine (razgovor)
Redak 101:
[[Datoteka:Jezero Sabljaci2012.jpg|mini|250px|desno|Jezero Sabljaci]]
[[Datoteka:Ogulin.jpg|mini|250px|desno|Ogulin centar]]
Ogulin je nastao oko utvrde koju je izgradila plemićka obitelj [[Frankopan]] krajem 15. stoljeća. Točno vrijeme nastanka ogulinske utvrde nije utvrđeno, no poznata je isprava [[Bernardin Frankopan|Bernardina Frankopana]] koju je izdao u svom gradu Modrušu oko 1500. godine kad je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između [[Tržan-grad (Modruš)|Modruša]] i [[Vitunj|Vitunja]]. Postoji i objašnjenje nastanka imena Ogulin.
 
<!-- izvor!!!!!!!
Okolna šuma je morala biti raskrčena radi bolje obrane grada, pa je Ogulin vjerojatno dobio ime po ogoljelom terenu oko Đulina ponora (ogulin=ogoljen).
-->
<!--ovo je dezinformacija (PROVJERENO) koja se uporno svuda prepisuje
Na prvoj zemljopisnoj karti Hrvatske koju je izradio [[isusovci|isusovac]] [[Stjepan Glavač]] [[1673.]] godine, Ogulin se naziva '''Julijin grad''',<ref>[http://www.zadarska-zupanija.hr/o-nama/2014-09-17-09-52-11/item/1088-bajka-prirodnjaka-u-julijinom-gradu Zadarska županija] Bajka "prirodnjaka" u Julijinom gradu (pristupljeno 18. siječnja 2016.)</ref> a uz njega su ucrtana naselja '''Sveti Petar''' i '''Sveti Jakov'''. Ime Julijin grad dolazi od legende o djevojci Đuli koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor, iznad kojega je i nastao grad Ogulin. Kakvo je Ogulin imao značenje u XV. i XVI. st. vidi se iz isprava toga vremena u kojima se ogulinska utvrda zove «ključem [[Kranjska|Kranjske]]». Stanovnici Ogulina bili su dobri vojnici, o čemu govori podatak da ih je zbog osobne hrabrosti i požrtvovnosti u borbi s Turcima od svake rabote oslobodio [[Vuk Krsto Frankopan|Vuk II. Krsto Frankopan Tržački]], koji je 3. ožujka 1622. godine izdao povelju kojom ih je za sva vremena oslobodio obveza prema knezovima Frankopanima. Jači razvoj Ogulina počinje u 19. stoljeću kada je u njemu sjedište [[Modruško-riječka županija|Modruško-riječke županije]].
Na prvoj zemljopisnoj karti Hrvatske koju je izradio [[isusovci|isusovac]] [[Stjepan Glavač]] [[1673.]] godine, Ogulin se naziva '''Julijin grad''', a uz njega su ucrtana naselja '''Sveti Petar''' i '''Sveti Jakov'''.
-->
Da se grad navodno prije zvao Zulum grad, Đulin ili Julin grad, povjesničar [[Mile Magdić]] smatra ''"pukim etimološkim nagađanjem"'', te da se svojim današnjim imenom ''Ogulin'', nazivao tako već od svoga početka<ref>Magdić, Mile. ''Topografija i povijest Ogulina'', pretisak knjige iz 1926. godine, Matica hrvatska - ogranak, Ogulin, 1995., str. 25., ISBN 953-96363-2-9</ref>, potvrđuje to i karta s kraja 16. stoljeća<ref>[https://www.bergbook.com/images/16728-01.jpg Illyricum]. Ioan. Sambucus Ortelio Suos, Antwerp, Christopher Platin, 1598</ref>. Sumnjivo je dakle i to, da li ime Đulin ponor iznad kojeg je nastao grad Ogulin dolazi od legende o djevojci Đuli koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor ili opet imamo slučaj [[etimologija|pučke etimologije]] ukomponiran u bajku.
Na prvoj zemljopisnoj karti Hrvatske koju je izradio [[isusovci|isusovac]] [[Stjepan Glavač]] [[1673.]] godine, Ogulin se naziva '''Julijin grad''',<ref>[http://www.zadarska-zupanija.hr/o-nama/2014-09-17-09-52-11/item/1088-bajka-prirodnjaka-u-julijinom-gradu Zadarska županija] Bajka "prirodnjaka" u Julijinom gradu (pristupljeno 18. siječnja 2016.)</ref> a uz njega su ucrtana naselja '''Sveti Petar''' i '''Sveti Jakov'''. Ime Julijin grad dolazi od legende o djevojci Đuli koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor, iznad kojega je i nastao grad Ogulin. Kakvo je Ogulin imao značenje u XV. i XVI. st. vidi se iz isprava toga vremena u kojima se ogulinska utvrda zove «ključem [[Kranjska|Kranjske]]». Stanovnici Ogulina bili su dobri vojnici, o čemu govori podatak da ih je zbog osobne hrabrosti i požrtvovnosti u borbi s Turcima od svake rabote oslobodio [[Vuk Krsto Frankopan|Vuk II. Krsto Frankopan Tržački]], koji je 3. ožujka 1622. godine izdao povelju kojom ih je za sva vremena oslobodio obveza prema knezovima Frankopanima. Jači razvoj Ogulina počinje u 19. stoljeću kada je u njemu sjedište [[Modruško-riječka županija|Modruško-riječke županije]].
 
U iseljeničkom valu iz [[1715.]] je dio Hrvata iz ogulinskog i [[Otočac|otočačkog]] kraja je odselio u južnu [[Mađarska|Mađarsku]], u sjevernu [[Baranja|Baranju]], u sela [[Magoč]], [[Bikala|Bikalu]] i [[Hajmaš]]. Vremenom su svi ti Hrvati pomađareni, ali su sve vrijeme zadržali [[čakavsko narječje|čakavske]] osobine svog govora <ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=286393 Hrvatska znanstvena bibliografija] Sanja Vulić: Govor Hrvata u Mađarskoj koji su podrijetlom iz ogulinskoga kraja </ref><ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=233660 Hrvatska znanstvena bibliografija] Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u Mađarskoj </ref> <ref>[http://www.modrus.hr/dokumenti/list_modrus1.pdf Modruš br.1/2004.] Sanja Vulić: Modruški govor u okviru govora s čakavskom osnovicom u kontinentalnoj Hrvatskoj </ref>.