Inačica od 10. ožujka 2013. u 07:53 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: Migrating 91 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q11435 (translate me) ← Starija izmjena		Inačica od 21. siječnja 2016. u 09:51 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Tekućine Novija izmjena →
Redak 1: {{dz\|članak o=agregatnom stanju\|[[fluid]]\|tvarima koje nemaju stalan oblik (širi pojam od teme ovog članka)}} [[~~Datoteka~~datoteka:~~Atombau~~Water -drop ~~flüssig~~001.~~png~~jpg\|mini\|desno\|250px\|Privlačne [[sila\|sile]] među [[molekula]]ma tekućina slabije su pa se mogu slobodnije [[gibanje\|gibati]].]] [[datoteka:Pressure distribution on an immersed cube.png\|mini\|desno\|250px\|[[Hidrostatički tlak]] se povećava sa [[Dubina\|dubinom]]. Zbog razlike [[tlak]]a na donjem dijelu kocke nastaje [[uzgon]].]] '''Tekućina''' ili '''kapljevina''' je tvar tekućeg agregatnog stanja. Takve tvari nemaju stalan [[oblik]] ali imaju stalan [[obujam]] jer su privlačne [[sila\|sile]] među njihovim [[molekule\|molekulama]] slabije pa se mogu slobodnije gibati. Kapljevine, prema tome, lako mijenjaju oblik odnosno zauzimaju oblik posude u kojoj se nalaze. U [[kemija\|kemiji]] se kapljevine označavaju s malim slovom '''L''' (eng. ''liquid''). U [[periodni sustav elemenata\|periodnom sustavu elemenata]] najmanje je kapljevitih tvari, ali su zato vrlo rasprostranjene u [[priroda\|prirodi]]. '''Tekućine''' ili '''kapljevine''' su [[tvar]]i u [[Agregatna stanja\|agregatnom stanju]] koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost. Poprima oblik posude u kojoj se nalazi, ali ju ne ispunja u cijelosti (kao [[plin]]), već oblikuje svoju slobodnu površinu okomitu na smjer vanjskih [[sila]]. Posljedica je to strukture u kojoj se molekule tekućine nalaze na stalnim međusobnim razmacima, ali nemaju stalan položaj. Unutarnji [[tlak]] nastaje zbog djelovanja privlačnih sila među molekulama, sprječava razdvajanje [[molekula]] i omogućuje postojanost [[volumen]]a. <ref> '''tekućina (kapljevina)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60704] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Stariji naziv za kapljevinu je [[tekućina]], međutim to je širi pojam koji uključuje sve tvari koje mogu teći, znači i [[plin]]ove, tj. kapljevine jesu tekućine, ali obrat ne vrijedi. U svakodnevnom govoru se obično ne pazi na tu razliku u značenju. U [[kemija\|kemiji]] se kapljevine označavaju s malim slovom '''L''' ([[Engleski jezik\|eng]]. ''liquid''). U [[periodni sustav elemenata\|periodnom sustavu elemenata]] najmanje je kapljevitih tvari, ali su zato vrlo rasprostranjene u [[priroda\|prirodi]]. Stariji naziv za kapljevinu je [[tekućina]], međutim to je širi pojam koji uključuje sve tvari koje mogu teći, znači i [[plin]]ove, to jest kapljevine jesu tekućine, ali obrat ne vrijedi. U svakodnevnom govoru se obično ne pazi na tu razliku u značenju. Najrasprostanjenija, najpoznatija, najvažnija i najneophodnija kapljevina za čovjeka je [[voda]]. Ona čini oko 70% površine našeg [[planeti\|planeta]] a i oko 65% našeg [[organizam\|organizma]] tako da bez nje ne bi bilo ni [[život\|života]]. Tlak koji nastaje u tekućini zbog njene težine zove se [[hidrostatički tlak]].▼ ==Izvori== {{izvori}} ▲Tlak koji nastaje u tekućini zbog njene težine zove se [[hidrostatički tlak]] [[Kategorija:Agregatna stanja]]

Tekućine: razlika između inačica