Kaldejska katolička Crkva: razlika između inačica

'''Kaldejska katolička Crkva''' ([[sirjački jezik|klasični sirjački]]: ܥܕܬܐ ܟܠܕܝܬܐ ܩܬܘܠܝܩܝܬܐ, ''ʿītha kaldetha qāthuliqetha'') je jedna od [[Istočne katoličke crkve|istočnih katoličkih crkava]] [[Pravoslavlje|istočnog]] [[Liturgija|obreda]], raširena po [[Irak]]u, [[Iran]]u, [[Libanon]]u, [[Sirija|Siriji]] i [[Turska|Turskoj]] (i još nekim zemljama), trajno ujedinjena s [[Katolička crkva|Katoličkom crkvomCrkvom]] od [[1830]]., a povremeno još od [[1552]]. godine.<ref name=brit/> Crkva ima oko 500.000 vjernika, a to su ponajviše ljudi [[Asirci|kaldejskog]] podrijetla, a sjedište joj je u [[Bagdad]]u.

[[Kršćanstvo]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i [[Perzija|Perziji]] datira još od kraja 2. stoljeća. [[Pretkalcedonske crkveCrkve]] [[Bliski Istok|Bliskog istoka]] prihvatile su [[nestorijanstvo]] u 5. stoljeću, [[Hereza|herezu]] koja je tvrdila da je [[Isus]] postojao kao dvostruka [[osoba|ličnost]] - Isus [[čovjek]] i Isus Sin [[Bog|Božji]]. Još od početka [[13. stoljeće|13. stoljeća]] brojni [[Katolička crkvaCrkva|katolički]] [[redovnik|redovnici]] prije svega [[dominikanci]] i [[franjevci]], bili su aktivni među vjernicima [[Asirska crkvaCrkva istoka|Asirske crkveCrkve istoka]], oni su uspijevali preobratiti tek pokojeg [[prelat]]a i uspostaviti privremena jedinstva sa pojedinim zajednicama. <ref name=balard/>

Sredinom 15. stoljeća u [[Asirska crkvaCrkva istoka|Asirskoj crkviCrkvi]] zavladao je običaj da se položaj [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarha]] obiteljski nasljeđuje. <ref name=balard/>

Kad je na taj način [[1552.]] izabran novi patrijarh, jedna grupa nezadovoljih biskupa odbila ga je prihvatiti, pa su se organizirali i izabrali dotadašnjeg samomstanskog [[iguman]]a Juhanana Sulakua kao svog [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarha]] i poslali ga u [[Rim]] kako bi zatražio pomoć i uniju sa [[Katolička crkvaCrkva|Katoličkom crkvomCrkvom]]. Početkom [[1553]]. [[papa]] [[Julije III.|Julije III.]] proglasio ga je patrijarhom Kaldejaca pod imenom ''Simon VIII.'' i nakon toga [[9. travnja]] [[1553]]. [[titula]]rnim [[biskup]]om [[Bazilika sv. Petra|Bazilike sv. Petra]]. <ref name=balard/>

Novi [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarh]] vratio se u domovinu krajem [[1553]]. i počeo provoditi [[reforma|reforme]], ali je naišao na žestok otpor naročito od strane [[Asirska crkvaCrkva istoka|sirijskog]] partijarha. Tako da ga je [[Amadia (Irak)|amadijski]] [[paša]] zatvorio i na kraju ubio u siječnju [[1555]]. <ref name=balard>{{cite web|url=http://www.cnewa.us/default.aspx?ID=59&IndexView&pagetypeID=9&sitecode=US&pageno=1|title = ''The Chaldean Catholic Church''|publisher = Catholic Near East Welfare Association|language = engleski|accessdate = 28. svibnja 2015.}}</ref>

Unije sa Vatikanom obnavljane su [[1672]]., [[1771]]. i [[1778]]., ali su i raskidane sve do [[1830]]., kada je uspostavljeno čvrsto jedinstvo koje traje do današnjih dana. <ref name=brit/>Tako da od [[1830]]. do danas postoji neprekinuta linija ''babilonskih [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarha]]''. Prva rezidencija kaldejskih patrijarha bio je [[manastir]] Rabban Hormizd na sjeveru [[Irak]]a, zatim je preseljena u [[Mosul]], te konačno u [[Bagdad]] gdje je i danas sjedište čitave ''Kaldejske katoličke crkveCrkve''.

Pored ''[[Bagdad]]ske [[Patrijaršija|patrijaršije]]'', postoje još četiri [[Arhiepiskopija|arhiepiskopije]] u [[Basra|Basri]], [[Kirkuk]]u, [[Teheran]]u i [[Urmija|Urmiji]] (spojena sa [[Salmas]]om) i sedam [[eparhija]] u [[Alep]]u, [[Alkaš (Irak)|Alkašu]], [[Amadia (Irak)|Amadiji]], [[Akra (Irak)|Akri]], [[Bejrut]]u, [[Mosul]]u i [[Zahu (Irak)|Zahu]]). Kaldejci se drže drevne [[Liturgija|liturgije]] [[pretkalcedonske crkveCrkve]] po tradiciji svojih svetaca Fadeja i Maria.<ref name=brit>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/104678/Chaldean-Catholic-Church|title = ''Chaldean Catholic Church''|publisher = Encyclopædia Britannica|language = engleski|accessdate = 28. svibnja 2015.}}</ref>

* [[Asirska crkvaCrkva istoka]]

* [[Sirska Katoličkakatolička Crkva]]