Razlika između inačica stranice »Vanja Radauš«

Dodano 411 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
}}
 
'''Vanja Radauš''' ([[Vinkovci]], [[29. travnja]] [[1906.]] - [[Zagreb]], [[24. travnja]] [[1975.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kipar]], [[slikar]] i [[pisacknjiževnik]]. Jedan je od najznačajnijih protagonista [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj|hrvatske likovne umjetnosti]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref name="VL">D. J., [http://www.vecernji.hr/kultura/trideset-sjajnih-portreta-kipara-koji-je-obiljezio-20-stoljece-clanak-148367 ''Trideset sjajnih portreta kipara koji je obilježio 20. stoljeće''], ''[[Večernji list]]'', 30. svibnja 2010., preuzeto 3. lipnja 2012.</ref>
 
== Životopis ==
Vanja Radauš rođen je u Vinkovcima 1906. godine. U rodnom gradu polazio je osnovnu školu i gimnaziju. Studirao je [[kiparstvo]] na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji]], u Zagrebu, od [[1924.]] do [[1930.]] godine.<ref name=kosilicavremena>Zbirka pjesama ''Kosilica vremena'' u izdanju Matice Hrvatske. (prvo izdanje)</ref> Sudjelovao je u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]].<ref name=kosilicavremena></ref> Bio je redoviti profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti od [[1945.]] do [[1969.]] godine.<ref name="VL"/> Od [[1947.]] godine član je [[JAZU|HAZU]], a od [[1950.]] godine je, kao majstor kiparstva, vodio svoju majstorsku radionicu za studente postdiplomce.<ref name="VL"/>
Vanja Radauš je na nagovor skladateljice [[Ivana Lang|Ivane Lang]] izradio kip [[Vatroslav Lisinski|Vatroslava Lisinskoga]] koji se i danas čuva u [[Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu|Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu]].
 
Kiparstvo je diplomirao [[1930.]] godine na zagrebačkoj Likovnoj akademiji kod [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. U prvome razdoblju ([[1932.]]-[[1943.]]) stvarao je pod utjecajem [[Rodin]]a i [[Bourdelle]]a. Godine [[1932.]] postaje članom [[Grupa Zemlja|grupe Zemlja]] i izlaže na mnogim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Od [[1936.]] godine radi seriju crteža "Dance macabre" a [[1937.]] godine [[dekalkomanija|dekalkomanije]]<ref>[http://zmz.mdc.hr/zbirke.aspx?iid=12&prId=40 Zavičajni muzej Stjepana Grubera], preuzeto 30. svibnja 2010.</ref> koje prethode našoj nefigurativnoj umjetnosti lirske orijentacije. Vanja Radauš [[1950.]] godine izabran je, uz [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]], [[Kosta Angeli Radovani|Kostu Angelija Radovanija]] i [[Zoran Mušič|Zorana Mušiča]], i predstavljao je [[FNR Jugoslavija|Jugoslaviju]] na [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenalu]].
 
Snažan pečat ostavio je svojim kiparskim ciklusima (''Tifusari'', 1956.-591959., ''Panopticum croaticum'', 1959.-611961., ''Čovjek i kras'', 1961.-631963., ''Krvavi fašnik'', 1966., ''Apstraktne forme'', 1966.-681968., ''Zatvori i logori'', 1969., te ''Stupovi hrvatske kulture'', 1969.-751975.).<ref name="VL"/> Raspon Radauševa opusa proteže se od medalje do spomeničkih ostvarenja.<ref name="VL"/>
* spomenik u Perivoju slobode, Karlovac,<ref>[http://kaportal.hr/grad-narucio-ciscenje-spomenika-u-perivoju-o-cijeni-ovisi-hoce-li-ruglo-zablistati/ Naručeno čišćenje spomenika u Perivoju – o cijeni ovisi hoće li ruglo zablistati ], KAportal, 10. travnja 2012. </ref> 1955.
 
Slika:Palim hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu Mirogoj.jpg|Spomenik palim hrvatskim vojnicima u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] na [[zagreb]]ačkom [[Mirogoj]]u, rad Radauš-[[Joza Turkalj|Turkalj]].
Slika:Pula memorejo pri la kontraŭfaŝisma batalo de 1941-1944.jpg|Spomenik poginulim borcima i žrtvama fašističkoga terora u Puli.
Slika:Poprsje Đure Đakovića.JPG|BistaPoprsje [[Đuro Đaković|Đure Đakovića]] u Zagrebu, Medveščak 2, postavljena 1986., rad iz 1969.<ref>[http://www.zagrebacki.info/2012/04/djuro-djakovic.html zagrebacki.info: Đuro Đaković], preuzeto 6. ožujka 2013.</ref>
Slika:Bombas_Gradski_park_Zemun.jpg|''Bombaš'', u Gradskom parku u [[Zemun]]u, postavljen 1946.
Slika:Moderna_galerija_Zagreb_dvoriste_240209.jpg|Skulptura "Ranjenik" smještena na cvjetnom rondu u dvorištu [[Moderna galerija|Moderne galerije]] u Zagrebu.
Slika:Hugo_Conrad_von_Hötzendorf.jpg|Poprsje [[Hugo Conrad von Hötzendorf|Huga Conrada von Hötzendorfa]], u Osijeku na Europskoj aveniji
</gallery>
 
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]