Inačica od 25. siječnja 2016. u 15:58 uredi Plavi plamičak (razgovor \| doprinosi) 29 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 25. siječnja 2016. u 16:00 uredi ukloni ovu izmjenu Plavi plamičak (razgovor \| doprinosi) 29 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 5: [[Boja]] i [[temperatura]] plamena ovisi o vrsti [[gorivo\|goriva]] koje sudjeluje u izgaranju, što možemo primijetiti ako držimo upaljeni [[upaljač]] u blizini upaljene [[svijeća\|svijeće]]. Ako upotrijebimo toplinu na [[molekula\|molekule]] fitilja svijeće, one će isparavati. U tom stanju, one mogu reagirati sa [[kisik]]om u zraku, što daje dovoljno [[toplina\|topline]], koja će ponovo [[isparavanje\|isparavati]] molekule fitilja svijeće i tako održavati ravnomjerni plamen. Visoka temperature plamena uzrokuje isparavanje i molekula goriva (vosak), koje se raspadaju, stvarajući različite produkte nekompletnog izgaranja i slobodne radikale ('''slobodni radikali''' su atomi, molekule i ioni, koji imaju neparan broj elektrona, pa su time izuzetno kemijski reaktivni), koji međusobno reagiraju i sa oksidansom koji je prisutan ('''oksidans''' je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari). Dovoljna [[energija\|energije]] u plamenu će pobuditi elektrone u nekim kratkotrajnim prijelaznim reakcijama, kao recimo nastanak CH i C<sub>2</sub>, koje rezultiraju u emisiji vidljive [[svjetlost\|svjetlosti]], budući da imaju višak energije. Što je temperatura izgaranja plamena veća, to je i veća energija elektromagnetskog zračenja, kojeg isijava plamen (vidi [[crno tijelo]]). Osim kisika kao oksidansa i drugi plinovi se mogu uključiti u stvaranju plamena, kao na primjer, [[vodik]] koji izgara u [[klorovodik]]u, stvara plamen i emitira plinoviti vodikov klorid (HCl), kao proizvod izgaranja.<ref>{{cite web\|url=http://genchem.chem.wisc.edu/demonstrations/Inorganic/pages/Group67/chlorine_and_hydrogen.htm\|title=Reaction of Chlorine with Hydrogen}}</ref> Slijedeća kombinacija, jedna od mnogih, je reakcija [[hidrazin]]a (N<sub>2</sub>H<sub>4</sub>) i dušikovog tetraoksida (N<sub>2</sub>O<sub>4</sub>), koja se obično koristi kao pogon za [[raketa\|rakete]] – hipergoličko gorivo. Polimeri fluora mogu dovesti [[fluor]] kao oksidans za metalna goriva, npr. kombinacija [[magnezij]]/[[teflon]]/[[viton]] (MTV pirolant). [[Kemijska kinetika]] koja se javlja kod plamena je veoma složena i obično uključuje velik broj [[kemijska reakcija\|kemijskih reakcija]] i međuprodukata, obično radikala. Na primjer, da bi se opisalo izgaranje [[bioplin\|bioplina]], treba 53 vrste i 325 osnovnih reakcija. <ref>

Plamen: razlika između inačica