Inačica od 3. studenoga 2015. u 19:35 uredi RadioElectrico (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.429 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 26. siječnja 2016. u 15:29 uredi ukloni ovu izmjenu 78.0.123.48 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Zahtijevanja naroda.jpg\|mini\|Zahtijevanja naroda]] "'''Zahtijevanja naroda'''" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen [[25. ožujka]] [[1848.]] koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u [[Austrijsko Carstvo\|~~Austrijskoj~~Habsburškoj Monarhiji]], kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske. Njime se zahtijevao izbor [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] za hrvatskoga [[ban]]a, što brže sazivanje sabora, pripojenje [[Dalmacija\|Dalmacije]] i [[Vojna krajina\|Vojne krajine]] Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od [[Ugarska\|Ugarske]] glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i kmetstva. ''Zahtijevanja naroda'' - koja je na zasjedanju "Velike narodne skupštine" pročitao [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] - prihvaćena su u [[Narodni dom u Zagrebu\|Narodnom domu u Zagrebu]]. ''Zahtijevanja'' su zapravo predstavljala politički program [[Narodna stranka\|Narodne stranke]] (osnovana 1841. godine pod imenom ''Ilirska stranka'', te je nakon zabrane ilirskog imena 1843. godine nastavila raditi pod novim imenom), koja je od 1842. godine upravljala svim hrvatskim županijama Redak 8: Zasjedanje Velike narodne skupštine 25. ožujka 1848. godine u dvorani [[narodni dom u Zagrebu\|Narodnog doma u Zagrebu]], kao posljedica [[ilirski pokret\|ilirskog pokreta]] i društvenih prevrata diljem Europe polovinom 19. stoljeća, smatra se početkom modernog hrvatskog parlamenta. Zasjedanje je važno zato što su prvi put na zasjedanju sudjelovali svi društveni slojevi koji su predstavljali [[Hrvatska pod Habsburzima\|Trojednu Kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]. Osim pripadnika raznih [[stalež]]a (kao isključivo do tada) zasjedanju su prisustvovali i zagrebački narodnjaci, studenti Pravoslavne akademije te pitomci biskupskog sjemeništa. Značenje zasjedanja je i u prihvaćanju dokumenta ''Zahtijevanja naroda''. Dokument se sastoji od 30 točaka, a njime se zahtijevao izbor [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića Bužimskog]] za hrvatskoga [[ban\|bana]]a, što brže sazivanje [[sabor]]a, pripojenje [[Kraljevina Dalmacija\|Dalmacije]] i [[Vojna krajina\|Vojne krajine]] Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od [[Ugarska\|Ugarske]] glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i [[kmetstvo\|kmetstva]]. Tražilo se i osnivanje suvremenog sveučilišta u Hrvatskoj (razne visokoškolske ustanove su u Hrvatskoj već dugo postojale). Zahtievanja sadrže elemente emancipacije [[Židovi u Hrvatskoj\|židovske zajednice]] u Hrvatskoj, jer su sadržavale točke "''Slobodu štampe, věre, učenja i govora.''" i "''Jednakost sviuh bez razlike stališa i věre pred sudom, zajedno javnost, usmenost, porota i odgovornost sudacah.''"<ref name="Dobrovšak">Ljiljana Dobrovšak: [http://hrcak.srce.hr/file/62768 Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.], Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, sv. 30, 1997. str. 77-89</ref> ''Zahtijevanja naroda'' bila su, u stvari, politički program [[Narodna stranka\|Narodne stranke]]. Da bi se s njim upoznao što veći broj ljudi, tiskan je u obliku letka u nakladi od 15.000 primjeraka (jedan dio i na njemačkom jeziku). ''Zahtijevanja'' je neposredno 29. ožujka 1848. godine posebna hrvatska delegacija od čak 400 ljudi na čelu s [[Ljudevit Gaj\|Ljudevitom Gajem]] predala kralju u [[Beč]]u.

Zahtijevanja naroda: razlika između inačica