Francuska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak |
povez. |
||
Redak 68:
[[1328.]] godine bez nasljednika umire [[Karlo IV., kralj Francuske|Karlo IV. "Lijepi"]]. Prema [[Salijski zakonik|Salijskom zakoniku]], kruna nije mogla pripasti ženi, niti rođaku po ženskoj liniji. U skladu s time, krunu umjesto engleskog kralja [[Edvard III.|Edvarda III.]] nasljeđuje Karlov rođak [[Filip IV., kralj Francuske|Filip IV.]] Edvard je osporio njegovo nasljedstvo, pa su Engleska i Francuska [[1337.]] godine započele sukob koji je kasnije prozvan [[Stogodišnji rat|Stogodišnjim ratom]]. Iako su tijekom rata izgubili značajnu količinu teritorija, Francuzi su pod vodstvom [[Ivana Orleanska|Ivane Orleanske]] uspjeli vratiti većinu izgubljenih posjeda.
U to je doba Francuska, kao i ostatak Europe, bila zahvaćena epidemijom [[kuga|kuge]], koja je [[Doba kuge|prepolovila]] Francusku populaciju od 17
=== Od Renesanse do Napoleona ===
Redak 79:
[[Francuska revolucija]] započela je [[Pad Bastille|Padom Bastilje]] [[14. srpnja]] [[1789.]] Apsolutna monarhija je zamijenjena ustavnom monarhijom. Donesena je [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina]], kojom su definirana ljudska prava građana Francuske i svih ljudi bez iznimke. Deklaracija utvrđuje prirodna ljudska prava na [[sloboda|slobodu]], [[vlasništvo]], [[sigurnost]] i otpor opresiji. Poziva na ukidanje aristokratskih privilegija poput izuzetaka kod oporezivanja, te jamči mogućnost rada u javnim službama na osnovi zasluga, a ne roda. Također proglašava slobodu govora i tiska, te zabranjuje neosnovana uhićenja. Ukidanjem privilegija plemstva i svećenstva uvodi se socijalna jednakost.
Iako je Luj XVI. uživao popularnost kao ustavni monarh, javno mnijenje se polako počelo okretati protv njega, što je samo pogoršano njegovim bijegom u [[Varenne]]. Istovremeno, ostale europske monarhije bile su užasnute razvojem događaja u Francuskoj. [[1792.]] godine je austro-pruska koalicija donijela [[Manifest u Braunschweigu]], kojim prijeti razaranjem Pariza u slučaju da kraljevska obitelj Francuske nastrada. To dovodi do proglašenja rata s Austrijom u travnju, te ukidanja ustavne monarhije i proglašenja [[Prva Francuska Republika|Republike]] u rujnu 1792.
[[File:Jacques-Louis David 007.jpg|thumb|150px|right|Napoleon Bonaparte]]
Godinu dana kasnije, Luj XVI. i njegova žena [[Marija Antoaneta]] osuđeni su za izdaju i smaknuti na [[giljotina|giljotini]]. Pod utjecajem stranih monarhija izbijaju mnoge proturevolucije i unutarnji ratovi, te nastupa [[Vladavina terora]]. Unutar godine dana smaknuto je između 16 i 40 tisuća ljudi u sukobima suprotstavljenih revolucionarnih frakcija, [[Žirondinci|Žirondinaca]] i [[Jakobinci|Jakobinaca]]. Tek je [[Termidorska reakcija|Termidorskom reakcijom]] 1794. i pogubljenjem [[Maximilien Robespierre|Maximiliena Robespierrea]] nasilju došao kraj.
Redak 86:
=== Od monarhije do Republike ===
Do političkih promjena ponovno dolazi 15 godina kasnije, kada su Burbonci svrgnuti i uspostavljena ustavna [[Srpanjska monarhija]]; ona je pak trajala do proglašenja [[Francuska Druga Republika|Druge republike]] u jeku europskih revolucija [[1848.]] Odluke o ukidanju ropstva i univerzalnom muškom [[ aktivno biračko pravo|pravu glasa]], donesene za vrijeme Revolucije pa kasnije ukinute, su ponovno stupile na snagu. Predsjednik Louis-Napoleon Bonaparte se proglasio carem Drugog carstva pod imenom [[Napoleon III.]]; [[1870.]] je izgubio vlast nakon [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] i njegov je režim zamijenila Treća republika.
Francuski kolonijalni posjedi su rasli u 19. i 20. stoljeću, da bi kulminirali [[1920-ih]] i [[1930-ih|30-ih]] godina, kada je Francuska pod kontrolom držala oko 13 milijuna četvornih kilometara teritorija, odnosno 8,6% svjetske kopnene površine.
| |||