Kuglasti skup: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Removing Link FA template (handled by wikidata) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:A_Swarm_of_Ancient_Stars_-_GPN-2000-000930.jpg|mini|300px|desno|Kuglasti skup [[Messier 80]] je klasičan primjer kuglastog skupa. Nalazi se 28
'''Kuglasti skup''' je sfeoridan oblak [[zvijezda]] koji orbitira oko središta galaktike kao [[satelit]]. Zvijezde u kuglastim skupovima su čvrsto povezane gravitacijom što daje skupovima njihov karakterističan sferoidan oblik. Zbog utjecaja gravitacije, gustoća zvijezda u skupu je velika i raste prema središtu. Kuglasti skupovi se većinom nalaze u halo-u oko galaktike i mnogo su stariji, veći i gušći od [[otvoreni skup|otvorenih skupova]] u disku galaksije.
Redak 5:
==Svojstva==
Kuglasti skupovi su poprilično česta pojava. Oko [[Mliječna staza|Mliječnoj stazi]] dosad ih je otkriveno oko 150 i postoji još možda 10 ili 20 neotkrivenih. Veće galaksije, poput [[Messier 31|Andromede]] sadrže i po 500 skupova. Divovske eliptične galaktike poput [[Messier 87|M87]] sadrže i do 10
Svaka galaktika značajne mase u [[Lokalna grupa|Lokalnoj grupi]] sadrži nekolicinu kuglastih skupova u svom halo-u. Čini se da galaktike [[Sagittarius Dwarf]] i [[Canis Major Dwarf]] upravo doniraju svoje kuglaste skupove [[Mliječna staza|Mliječnoj stazi]]. To je pokazatelj koliko je kuglastih skupova Mliječna staza prikupila u prošlosti.
Redak 25:
==Sastav==
[[Datoteka:M15 - Hubble 1998.jpg|300px|mini|Kuglasti skup [[Messier 15|M15]], snimio [[Hubble Space Telescope]].]]
Kuglasti skupovi se sastoje uglavnom od starih zvijezda s malo metala (u astronomiji je to bilo koji element teži od helija). Zvijezde s malo metala se inače nazivaju [[Populacija II]]. Gustoća zvijezda u kuglastim skupovima je oko 0
===Egzotične komponente===
Vjeruje se da neki kuglasti skupovi s veoma gustim jezgrama sadrže crne rupe. Prema promatranjima [[HST]]-a, čini se da kuglasti skup [[Messier 15]] u svom središtu skriva [[crna rupa|crnu rupu]] 4000 puta veće mase od [[Sunce|Sunca]]. U kuglastom skupu [[Mayall II]] u galaksiji [[Messier 31|Andromeda]] vjerojatno se nalazi crna rupa mase 20
Kuglasti skupovi sadrže i druge egzotične objekte poput [[plave lutalice|plavih lutalica]], [[pulsar|pulasara]] i [[dvostruke zvijezde]] male mase koje su izvor X-zraka. Plave lutalice nastaju kada se zbog velike gustoće sudare i spoje dvije zvijezde. Zvijezda koja tada nastane ima veću temperaturu nego zvijezde s sličnim sjajem.
Redak 39:
Sve zvijezde u kuglastim skupovima su otprilike na jednakoj udaljenosti od nas tako da se svim zvijezdama [[prividni sjaj]] razlikuje od [[apsolutni sjaja|aposlutnog sjaja]] za jednak iznos. Točnost ove tvrdnje je provjerena usporednom bliskih promjenjivih zvijezda tipa [[RR Lyarae]] ili [[cefeide|cefeida]] s onim u kuglastim skupovima.
Oblik krivulje kuglastih skupova u HR dijagramu je karakterističan jer su sve zvijezde nastale istodobno i jedino se razlikuju po početnoj masi. Prema obliku te krivulje moguće je odrediti prosječnu starost zvijezda u skupu. Starost skupa se može odrediti i promatranjem temperature najtamnijeg [[bijeli patuljak|bijelog patljuka]] u skupu. Prosječna starost kuglastih skupova je 12
==Morfologija==
Redak 51:
===Dimenzije===
Kuglasti skupovi su opisani pomoću standardnih promjera. Tako se za opisivanje kuglastog skupa koriste: ''radijus jezgre'', ''radijus pola mase'' i ''plimni radijus''. Sjaj skupa se pravilno smanjuje udaljavajući se od jezgre i udaljenost na kojem je sjaj pao za pola smatra se radijusom jezgre. Radijus pola mase je onaj radijus u kojem je sadržano pola mase skupa. Plimni radijus je radijus u kojem kuglasti skup svojom gravitacijom utječe na ostale zvijezde. Kao primjer može poslužiti [[Messier 3|M3]] čiji je ukupni vidljivi promjer oko 18' ali ima radijus pola mase od 1
[[Kategorija:Astronomija]]
| |||