Razlika između inačica stranice »Riječka krpica«

Obrisana 34 bajta ,  prije 5 godina
bez sažetka
[[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|mini|Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu]]
'''"Riječka krpica"''', u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868]]. godine. Time je Rijeka prepuštena [[Ugarska|Ugarskoj]].
 
[[hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]], grad Rijeka je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladanju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti riješeno.
 
''Riječka krpica'' redstavljapredstavlja završetak višegodišnjih prijepora u pregovorima između [[Trojednica|Hrvatske]] i [[Ugarska|Ugarske]], kojoj je [[Rijeka]] trebala poslužiti kao izlaz na more i važna trgovinsko-prometna luka. Kako pregovori nisu uspjeli, dogovoreno je da Rijeka ostane [[Corpus separatum|corpus separatum]], ali je , prema kojemu je proglašeno daodnosno grad, luka i kotar riječkis činepoluautonomnim statusom.
 
U postupku sankcioniranja Nagodbe, bečki je dvor promijenio hrvatski izvornik i na nj prilijepio novi ''članak 66.'', poznat kao ''Riječka krpica''. Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali [[Ugarska|Ugarskoj]], uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada, ugarskog i hrvatskog sabora (“posebno s ugarskom krunom pridruženo tijelo”). Zastupnici Ugarske i Rijeke su primorali [[Hrvatski sabor]] da prihvati upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[1870.]] potvrdio i car [[Franjo Josip]].
 
== Literatura ==
Anonimni suradnik