Ivan Crnolatac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nova stranica: '''Ivan Crnolatac''' (Sarajevo, 5. kolovoza 1913. - Split, 1. prosinca 1985.), hrvatski geolog i biolog<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.a...
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Ivan Crnolatac''' ([[Sarajevo]], [[5. kolovoza]] [[1913.]] - [[Split]], [[1. prosinca]] [[1985.]]), hrvatski [[geolog]], [[biolog]] i [[biologmuzeolog]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12807 Hrvatska enciklopedija] IvoIvan Crnolatac </ref><ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=54817 Hrvatski biografski leksikon] Darko Bidjin (1989)
: Ivan Crnolatac </ref>
 
== Životopis ==
Rođen u Sarajevu 1913. godine. U Bihaću završio gimnaziju. U Zagrebu je studirao biologiju, a magistrirao je geologiju. U [[Geološko-paleontološki muzej|Geološko-paleontološkom muzeju]], [[kustos]] od 1941. godine. Ondje je zajedno s kolegama [[Krešimir Sakač|Krešimirom Sakačem]], [[Melita Pavlosky|Melitom Pavlovskom]] i Antom Milanom postavio stalni postav 1968. godine. ravnatelj muzeja. <ref>[http://www.geologija.hr/pdf/vijesti/Vijesti%2050_1.pdf Vijesti Hrvatskoga geološkog društva godina XXXX, Zagreb, lipanj 2013. 50/1] Nediljka Prlj i Katarina Krizmanić: In memoriam Krešimir Sakač (1930.- 2011.), str. 51-2</ref> Bio je ravnatelj tog muzeja čijoj je modernizaciji pridonio. Bavio se [[geološko kartiranje|geološkim kartiranjem]] (istarska naselja) i inim geološkim temama.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12807 Hrvatska enciklopedija] Ivo Crnolatac </ref> Muzejska problematika bila mu je osnovna djelatnost, ali bavio se i geološkom problematikom u rudnicima Raša i Ljubija, velikim građevinskim zahvatima poput hidroelektrana Peruča, Split, Senj, Rječina, tunel Učka, razne magistralne ceste, vodoopskrba Rijeke i brojnih hrvatskih otoka. Osim u Hrvatskoj i BiH, djelovao i u Iranu, Libanonu, Egiptu i Sudanu. Znanstvene i stručne radove objavio u Geološkom vjesniku. Član i predsjednik [[Hrvatsko geološko društvo|Hrvatskog geološkog društva]].<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=54817 Hrvatski biografski leksikon] Darko Bidjin (1989): Ivan Crnolatac </ref>
Rođen u Sarajevu 1913. godine. U Zagrebu je studirao biologiju, a magistrirao je geologiju.
U [[Geološko-paleontološki muzej|Geološko-paleontološkom muzeju]], zajedno s kolegama [[Krešimir Sakač|Krešimirom Sakačem]], [[Melita Pavlosky|Melitom Pavlovskom]] i Antom Milanom postavio stalni postav 1968. godine. ravnatelj muzeja. <ref>[http://www.geologija.hr/pdf/vijesti/Vijesti%2050_1.pdf Vijesti Hrvatskoga geološkog društva godina XXXX, Zagreb, lipanj 2013. 50/1] Nediljka Prlj i Katarina Krizmanić: In memoriam Krešimir Sakač (1930.- 2011.), str. 51-2</ref> Bio je ravnatelj tog muzeja čijoj je modernizaciji pridonio. Bavio se [[geološko kartiranje|geološkim kartiranjem]] i inim geološkim temama.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12807 Hrvatska enciklopedija] Ivo Crnolatac </ref>
 
== Izvori ==
Redak 10:
{{GLAVNIRASPORED:Crnolatac, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski geolozi]]
[[Kategorija:Muzeologija]]