Petar Snačić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 64:
Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi, pretpostavlja se da je kasniji kralj Petar bio na funkciji [[ban|hrvatskog bana]] u vrijeme [[Dmitar Zvonimir|kralja Zvonimira]].<ref>Zelić-Bučan, Benedikta, str. 191.</ref> Taj podatak proizlazi iz [[Supetarski kartular|Supetarskog kartulara]].
Poslije smrti [[Stjepan II., hrvatski kralj|kralja Stjepana II.]], posljednjeg izdanka dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], [[Jelena Lijepa]], udovica kralja Zvonimira poziva svoga brata, [[Ugarska|ugarskog]] kralja [[Ladislav I. Sveti|Ladislava]] da zauzme Hrvatsku, kao Zvonimirov legalni nasljednik. To [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091.-1105.|izaziva revolt]] većeg dijela hrvatskog plemstva koje se vojno odupire Mađarima. Supetarski kartular spominje [[Kralj Slavac|kralja Slavca]], te dio povjesničara smatra da je Slavac bio kralj odabran od strane plemstva kao anti-ugarski vođa. Moguće je da mu je Petar Snačić bio odan, ali i da mu je bio rival u borbi za hrvatsku krunu. Pošto o Slavcu van konteksta kartulara nema nikakvih podataka, povjesničari o njemu
Kralj Petar stolovao je u [[Knin]]u i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave, iako neki povjesničari misle da je Petar Snačić uspio prognati [[Almoš|Almoša]] sa sjevera Hrvatske. Zasigurno nikad nije okrunjen za kralja, jer se [[Starohrvatska kruna|Zvonimirova kruna]] nalazila u rukama splitskog [[nadbiskup|nadbiskupa]] [[Lovro Dalmatinac|Lovre]] koji je umro [[1099]]. godine (nadbiskup od 1060.-1099.).
| |||