Horoskop: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Izrada horoskopa: lektura, replaced: Takođe → Također
vertikalno->okomito
Redak 5:
== Izrada horoskopa ==
 
Pri izračunavanju horoskopa Zemlja se uzima kao centar. Horizont je zamišljena nebeska kružnica koja ograničava vidljivi dio nebeske "polukugle" od nevidljivog. Na horizontu su najvažnije točke sjever i jug koje spojene osno presjecaju krug našeg horizonta. Također je tu i os istok-zapad koja također presjeca krug našeg horizonta. VertikalnoOkomito najviša točka nad glavom je zenit, njemu nasuprot nadir. Produžena zemljina os daje nam nebesku os koja sječe nebeski svod u polovima (sjeverni i južni), a proširen Zemljin ekvator daje nam nebeski ekvator. Od ekvatora prema polovima (nebeskim) računamo nebeske širine - deklinacije. Od proljetne točke na nebeskom ekvatoru računamo nebesku dužinu ili rekstacenziju. Glavni meridijan prolazi kroz zenit, a nebeski ekvator siječe horizont u točkama istok-zapad.
Najvažnija staza ekliptika (prividna crta na kojoj se nalaze sazviježđa preko kojih prividno prolazi Sunce). Kako je zemljina os približno nagnuta za 23,5 stupnjeva, toliko je i ravnina ekliptike nagnuta prema nebeskom ekvatoru. Radi toga Sunce mjenja visinu. Najviša i najniža točka su ljetni i zimski solsticij, a za vrijeme proljetnog i jesenjeg ekvinocija sunce je na presjecištu ekvatora i ekliptike. Položaj Sunca i ostalih nebeskih tijela računamo od proljetnog ekvinocija u smjeru zapad-istok u stupnjevima dužine - longituda, te stupnjevima širine - latituda od ekliptike na sjever ili jug. Pritom još treba uzeti u obzir precesiju ekvinocija (svake 72 godine se ekvinocij pomakne za jedan stupanj od istoka na zapad - što znači da prijeđe ekliptiku za 26.000 godina - 360 stupnjeva x 72 godine).
Izračunavanje horoskopa je nekada bio mukotrpan posao, računali su se vrhovi kuća (acedent i ostali vrhovi), a zatim unosili položaji planeta, Sunca i Mjeseca iz tablica. Danas to za nas rade kompjuterski programi.