Magna charta libertatum: razlika između inačica

Magna charta libertatum (uredi)

Inačica od 11. veljače 2016. u 10:37

Dodan 1 bajt , prije 7 godina

m

uklonjena promjena suradnika 83.185.8.228 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot

VizualnoWikitekst

Maestro Ivanković

Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke

30.845

uređivanja

Inačica od 11. veljače 2016. u 10:25 (uredi) 83.185.8.228 (razgovor) (Popravljena tiskarska greska) Oznake: mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 11. veljače 2016. u 10:37 (uredi) (ukloni ovu izmjenu) Maestro Ivanković (razgovor \| doprinosi) m (uklonjena promjena suradnika 83.185.8.228 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot) Novija izmjena →
[[Datoteka:Magna_Carta_(British_Library_Cotton_MS_Augustus_II.106).jpg\|mini\|'''Magna charta libertatum''']] '''Magna ~~carta~~charta libertatum''' (engl. ''The Great Charter'', hrv. ''Velika povelja sloboda'') je povelja koju je [[Engleska\|engleski]] kralj [[Ivan bez Zemlje]] prihvatio [[15. lipnja]] [[1215.]] primoran oružjem engleskog plemstva. Mir koji je engleski kralj [[Ivan bez Zemlje]] sklopio sa papom [[Inocent III.\|Inocentom III.]] prema kojem je [[Engleska]] postala papin [[feud]], a engleski kralj njegov [[vazal]], porazi koje je [[Ivan bez Zemlje\|Ivan]] doživljavao u [[Francuska\|Francuskoj]], izgubivši sve svoje posjede, te grubi način njegove vladavine, potakli su englesko plemstvo na ustanak na kraju kojeg je [[Ivan bez Zemlje\|Ivan]] bio prisiljen sklopivši ''Veliku povelju sloboda'', prihvatiti uvjete koji su ograničavali njegovu moć, davali određene povlastice plemstvu, a slobodni ljudi su dobili određena jamstva protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. ''Velika povelja sloboda'' potvrđivala je važnost principa dovođenja kraljeve vlasti u okvire zakona. ''Povelja'' ima formu dvostranog ugovora između kralja i plemstva. U njoj je plemstvo bilo osigurano od nametanja novih poreznih davanja tako što je ''Općem vijeću'' dana ovlast uvođenja novih poreza, Crkva je stekla slobodu izbora novih biskupa, a podanicima je bilo zajamčeno da će jedino po odluci porotnog suda biti uhićeni i kažnjavani.