Razlika između inačica stranice »Filozofija uma«

m
Ispr
(povez.)
m (Ispr)
''[[Monizam]]'' je pozicija da um i tijelo nisu [[ontologija|ontološki]] različite vrste entiteta. Ovu je perspektivu prvi put predložio u [[zapadna filozofija|zapadnoj filozofiji]] [[Parmenid]] u 5. st. pr. Kr. i bila je kasnije usvojena kod [[racionalizam|racionalista]] [[Baruch de Spinoza|Barucha Spinoze]].<ref name="Spin"> Spinoza, Baruch (1670) ''[[Teološko-politička rasprava|Tractatus Theologico-Politicus]]'' (Teološko-politička rasprava).</ref> ''[[fizikalizam|Fizikalisti]]'' tvrde da postoje samo entiteti postulirani fizikalnom teorijom, i da će um biti eventualno biti objašnjen tim entitetima nakon što se fizikalna teorija dovoljno razvije. ''[[idealizam|Idealisti]]'' zagovaraju da je um sve što postoji, i da je vanjski svijet ili sam mentalan ili iluzija stvorena od samoga uma. ''[[neutralni monizam|Neutralni monisti]]'' se priklanjaju stajalištu da postoji neka druga, neutralna supstancija, te da du i materija i um svojstva te nepoznate supstancije. Uobičajeni monizmi 20. i 21. stoljeća su varijacije fizikalizma; u te perspektive spadaju [[biheviorizam]], [[različni fizikalizam|teorija različnog identiteta]], [[anomalijski monizam]] i [[funkcionalizam (filozofija uma)|funkcionalizam]].<ref name="Kim">Kim, J., "Mind-Body Problem", ''Oxford Companion to Philosophy''. Ted Honderich (ed.). Oxford:Oxford University Press. 1995.</ref>
 
Mnogi moderni filozofi uma usvajaju ''reduktivnu'' ili ''nereduktivnu fizikalističku'' poziciju, tvrdeći u različitim pogledima da je um nešto što nije odvojeno od tijela.<ref name="Kim" /> Ti su pristupi izrazito utjecajni u znanostima, osobito u područjima [[sociobiologija|sociobiologije]], [[računarstvo|računarstva]], [[evolucijska psihologija|evolucijske psihologije]] i različitih [[neuroznanost|neuroznanosti]].<ref name="PsyBio">Pinel, J. ''Psychobiology'', (1990) Prentice Hall, Inc. ISBN 8815071741</ref><ref name="LeDoux">LeDoux, J. (2002) ''The Synaptic Self: How Our Brains Become Who We Are'', New York:Viking Penguin. ISBN 8870787958</ref><ref name=RussNor">Russell, S. and Norvig, P. ''Artificial Intelligence: A Modern Approach'', New Jersey:Prentice Hall. ISBN 0131038052</ref><ref name="DawkRich">Dawkins, R. ''The Selfish Gene'' (1976) Oxford:Oxford University Press. ISBN</ref> Ostale filozofije, pak, zastupaju nefizikalističku poziciju, koja stavlja u pitanje ideju da je um čista fizikalna tvorveinatvorevina. ''Reduktivni fizikalisti'' zagovaraju da će sva mentalna stanja i svojstva biti objašnjena znanstvenim uvidom u fiziološke procese i stanja.<ref name="Pat">{{cite book | author=Churchland, Patricia | title=Neurophilosophy: Toward a Unified Science of the Mind-Brain. | publisher=MIT Press | year=1986 | id=ISBN 0-262-03116-7 }}</ref><ref name="Paul">{{cite journal | author=Churchland, Paul | title=Eliminative Materialism and the Propositional Attitudes | journal=Journal of Philosophy | year=1981 | pages=67–90}}</ref><ref name="Smart"> {{cite journal | author=Smart, J.J.C. | title=Sensations and Brain Processes | journal=Philosophical Review | year=1956}}</ref> ''Ne-reduktivni fizikalisti'' tvrde da, iako je mozak sve što je u odnosu s umom, predikati i rječnik korišten u mentalnim opisima i objašnjenimaobjašnjenjima su nezamjenjivi, te se ne mogu reducirati na jezik i niže razinska objašnjenja fizikalnih znanosti.<ref name="Davidson">{{cite book | author=Donald Davidson | title=Essays on Actions and Events | publisher=Oxford University Press | year=1980 | id=ISBN 0-19-924627-0 }}</ref><ref name="Pu"> Putnam, Hilary (1967). "Psychological Predicates", in W. H. Capitan and D. D. Merrill, eds., ''Art, Mind and Religion'' Pittsburgh: University of Pittsburgh Press.</ref> Kontinuirani napredak u [[neuroznanost|neuroznanosti]] je pomogao da raščisti neke nedoumice i pitanja, i njezini nalazi snažno podržavaju tvrdnje fizikalista.<ref name="Murphy">{{cite journal|last=Farah|first=Martha J.|coauthors=Murphy, Nancey|title=Neuroscience and the Soul|journal=Science|date=February 2009|volume=323|issue=5918|pages=p. 1168|doi=10.1126/science.323.5918.1168a|url=http://www.sciencemag.org/content/323/5918/1168.1.full|accessdate=20 November 2012}}</ref> Ipak one su daleko od toga da budu riješene, i moderni filozofi uma nastavljaju istraživati kako subjektivne kvalitete i intencionalnost mentalnih stanja i svojstava mogu biti objašnjena u naturalističkim terminima.<ref name="Int">{{cite book | author=Dennett, Daniel | title=The intentional stance | publisher=MIT Press | location=Cambridge, Mass. |year=1998 |id=ISBN 0-262-54053-3 }}</ref><ref name="Searleint">{{cite book | author=Searle, John | title=Intentionality. A Paper on the Philosophy of Mind | publisher=Nachdr. Suhrkamp | location=Frankfurt a. M. | year=2001 |id=ISBN 3-518-28556-4 }}</ref>
 
==Problem odnosa uma i tijela==
2.648

uređivanja